Melisa – Najjači uragan 2025. i posledice klimatskih promena

Uragan Melisa (Hurricane Melisse) je još uvek aktivni atlantski uragan, koji je zabeležen kao najjači uragan u svetu ove godine i jedan od najsnažnijih u istoriji Atlantika. Svrstan je u kategoriju 5, što je najviša kategorija po Saffir–Simpsonovoj skali, kojom se meri snaga vetra i procenjuje potencijalna razorna moć. Uragani ove kategorije imaju vetrove jačine veće od 252 km/h i izazivaju katastrofalna razaranja.

Ovaj uragan formirao se iz tropske talasne formacije koja je prvi put primećena sredinom oktobra 2025. godine. Talas se kretao iz zapadne Afrike, preko centralnog Atlantika do Vetrovitih ostrva, a zatim je nastavio brzo kretanje prema zapadu u Karipsko more, gde se usporio i razvio u tropsku oluju Melisa 21. oktobra.

Između 25. i 27. oktobra Melisa je počela da se intenzivira, da bi 28. oktobra kao uragan kategorije 5 pogodila Jamajku, sa vetrovima gotovo 300 km/h. Ovakav udar rezultirao je time da veliki deo ostrva ostane bez komunikacije, dok su brojne kuće uništene ili pod vodom.

Nakon što je oslabila na uragan kategorije 3 i pogodila Kubu, Melisa je nastavila kretanje prema drugim karipskim ostrvima, uključujući Bahame i Bermude. Prema izveštajima svetskih medija, očekuje se da večeras po lokalnom vremenu na Bermudima prođe blizu ili zapadno od ostrva, što po srednjoevropskom vremenu Srbije odgovara noći između četvrtka i petka, pri čemu bi mogla kratko da ojača pre nego što na kraju oslabi.

Melisa je tokom svog puta donela obilne padavine, izazvala klizišta i poplave, pri čemu su odneti ljudski životi. Iako je Jamajka bila najteže pogođena zbog najjačeg udara, značajne posledice zabeležene su i u drugim delovima, dok opasnost od novih klizišta i dalje postoji u narednim danima.

Pročitajte još:

Uragan Melisa i klimatske promene

Posledice klimatskih promena i globalnog zagrevanja osećaju se tokom cele godine i kroz sve vremenske uslove. O povezanosti klimatskih promena i jačine uragana Melisa oglasio se i Univerzitet u Redingu, Velika Britanija.

Kako je objasnila profesorka Hana Klouk, uragan Melisa pojačan je toplim vodama okeana koje nisu uobičajene, što donosi velike količine kiše, dok porast nivoa mora povećava izloženost priobalnih zajednica opasnostima od olujnih talasa, što može izazvati poplave i klizišta.

Melisa uragan
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ovo je potvrdio i profesor Kris Holouej, ističući da su površinske temperature mora oko Kariba bile oko 1–2 °C toplije od proseka tokom poslednjeg meseca. Profesor je dodao da klimatske promene verovatno povećavaju verovatnoću pojave veoma intenzivnih oluja poput ove zbog toplijih temperatura okeana. Kako je objasnio, veće padavine u ovakvim olujama nastaju jer klimatske promene dovode do povećane količine vodene pare u atmosferi.

Meteorolog na Univerzitetu u Redingu, Akšej Deoras, objasnio je kako globalno zagrevanje utiče na to da uragani dobiju brzo pojačanje i da održavaju takvu snagu. Naime, temperatura okeana u delu gde se formirao uragan iznosi oko 30 °C, što je dva do tri stepena iznad normale. Dodatno, ovde nije reč samo o površinskom zagrevanju, već ono dopire i do dubljih slojeva. Kada klimatske promene zagreju okean, one mu daju više energije da pokreće oluje poput ove. Prema njegovim rečima, da se uragan Melisa pojavio pre nekoliko decenija, kada je okean bio hladniji, ne bi mogao tako brzo da se pojača.

U studiji Observed increases in North Atlantic tropical cyclone peak intensification rates iz 2023. godine navodi se da su prosečne maksimalne stope jačanja tropskih ciklona na Atlantiku porasle za do 28,7 odsto u periodu 2001–2020. u odnosu na period od 1971–1990. godine.

Danas je veća verovatnoća da ciklon poveća brzinu vetra za najmanje 20 čvorova u 24 sata nego što je nekada bila verovatnoća da se isti porast dogodi u 36 sati. Pored toga, broj ciklona koji su u roku od 36 sati porasli sa kategorije 1 (ili slabije) na kategoriju 3 (ili jače) je sada više nego dvostruko veći nego ranije.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti