Potražnja za električnom energijom u svetu prošle godine beležila je ponovo rast, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Čak i razvijene ekonomije, koje su prethodnih godina beležile pad potrošnje, zabeležile su povratak rasta, usled povećane upotrebe električne energije u svim sektorima – od industrije do transporta i digitalnih tehnologija.
Kako ukazuju podaci IEA, globalna potražnja za energijom porasla je za 2,2 odsto u 2024. godini, što je brže od proseka prethodne decenije. Više od 80 odsto tog rasta dolazi iz ekonomija u razvoju, dok su napredne ekonomije zabeležile skroman, ali značajan rast od jedan odsto, prekinuvši višegodišnji trend pada.
Energetski sektor je bio najintenzivniji – potrošnja električne energije porasla je za 4,3 odsto, gotovo duplo brže od proseka iz prethodnih godina. Visoke temperature tokom godine, sve izraženija elektrifikacija transporta i rast veštačke inteligencije i centara podataka doprineli su ovoj potrošnji. U Indiji je trenutno u toku izgradnja najvećeg data centra na svetu, čiji je cilj da omogući ogromne kapacitete za skladištenje, procesiranje i analizu podataka, a sve to radi razvoja veštačke inteligencije i drugih naprednih digitalnih tehnologija.
Pročitajte još:
- Beč gradi najjaču pumpu za kišnicu u Evropi
- Međunarodni značaj izbora na Grenlandu – pitanje energetskih i strateških interesa
- Evropska komisija predlaže pojednostavljenje odobravanja mehanizama kapaciteta
Većinu dodatne potražnje pokrili su obnovljivi izvori energije i prirodni gas. Prema IEA, 80 odsto povećanja proizvodnje električne energije u 2024. obezbedili su obnovljivi izvori i nuklearna energija. Instalirano je rekordnih 700 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora, dok je nuklearna energija ostvarila jedan od najviših rasta u poslednjih 30 godina.
Iako su svi glavni energetski izvori beležili rast, prirodni gas je zabeležio najveći porast potražnje među fosilnim gorivima – 2,7 odsto, ili 115 milijardi kubnih metara. Potražnja za naftom rasla je sporije (0,8 odsto), a njen udeo u ukupnoj potrošnji energije pao je ispod 30 odsto – po prvi put u modernoj istoriji. Prodaja električnih vozila porasla je za više od 25 odsto, što je direktno uticalo na pad potrošnje nafte u drumskom saobraćaju.
Upotreba uglja povećana je za jedan odsto, ali gotovo sav taj rast dolazi iz Kine i Indije, usled ekstremnih vremenskih uslova koji su zahtevali intenzivnije hlađenje.
Uprkos rastu energetske potrošnje, porast emisija CO₂ bio je relativno ograničen – emisije u razvijenim zemljama pale su za 1,1 odsto, dostigavši nivoe iz 1970-ih, dok su emisije po glavi stanovnika u Kini sada 16 odsto iznad proseka razvijenih ekonomija.
Kako ukazuju podaci IEA, 2024. godina donela je jasan pomak u energetskim tokovima sveta – rast potražnje za električnom energijom odvija se u sinergiji sa rastom čiste energije. Iako i dalje zavisimo od fosilnih goriva, obnovljivi izvori i nuklearna energija prvi put su pokrili većinu globalnog rasta potrošnje. Istovremeno, rast emisija ostaje pod kontrolom, a veza između ekonomskog rasta i emisija CO₂ postaje sve slabija – što je jedan od ključnih pokazatelja tranzicije ka održivijem energetskom sistemu.
Energetski portal