EU predstavila tri digitalna alata za procenu klimatskih rizika

Evropa se tokom 2026. godine suočila sa brojnim vremenskim ekstremima. Proteklo leto bilo je treće najtoplije u Evropi od početka merenja, dok je čak 52 odsto evropske teritorije bilo izloženo veoma snažnom toplotnom stresu makar jednom tokom leta. Suše su dovele do najnižih letnjih proticaja evropskih reka u više od tri decenije, dok su požari do početka oktobra zahvatili gotovo 700.000 hektara površine u Evropskoj uniji.

U takvim okolnostima, Evropska komisija predstavila je novi okvir za klimatsku otpornost, zajedno sa tri digitalna alata koji bi trebalo da pomognu državama, gradovima i kompanijama da bolje procene rizike od klimatskih promena i pripreme se za njihove posledice. Inicijativa je usmerena na unapređenje planiranja i smanjenje štete izazvane poplavama, sušama, požarima i toplotnim talasima.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, ekstremne vremenske prilike izazvale su u Evropi ekonomske gubitke od oko 200 milijardi evra u periodu od 2022. do 2025. godine. Procenjuje se da će za prilagođavanje klimatskim promenama biti potrebno približno 70 milijardi evra godišnje, dok bi pravovremena ulaganja mogla da smanje buduće troškove.

U okviru inicijative predstavljena su tri digitalna alata namenjena različitim korisnicima:

  • European Climate Viewer – interaktivna mapa koja omogućava pregled projekcija klimatskih rizika u različitim delovima Evrope. Korisnicima pruža uvid u moguće promene klimatskih uslova i izloženost pojedinih područja ekstremnim vremenskim pojavama.
  • Navigator of Climate Resilience Tools – platforma koja olakšava pronalaženje odgovarajućih alata za procenu klimatskih rizika, u zavisnosti od geografske lokacije, privrednog sektora i vrste opasnosti.
  • Mission Solutions Explorer – baza praktičnih rešenja za prilagođavanje klimatskim promenama, razvijenih i testiranih kroz evropske projekte, koja mogu poslužiti kao primer drugim gradovima i regionima.

Pored digitalnih alata, Evropska komisija predstavila je i predlog zakona o klimatskoj otpornosti, kojim bi se uspostavio zajednički pristup proceni klimatskih rizika i njihovom uključivanju u planiranje infrastrukture i budućih investicija.

Predlog predviđa i korišćenje zajedničkih klimatskih scenarija kako bi države članice mogle da planiraju dugoročne mere prilagođavanja na osnovu uporedivih podataka.

Najavljene su i dodatne inicijative, uključujući evropski plan za toplotne talase, mere u oblasti voda i identifikovanje 100 evropskih područja posebno ugroženih klimatskim promenama. Komisija planira da tokom 2028. godine predstavi i strateški plan EU za klimatsku otpornost, kojim bi se detaljnije definisale buduće aktivnosti.

Energetski portal

Podelite
--> -->