Njujork na pragu zakona o potpuno električnim zgradama?

Već dugo je poznato da su zgrade među najvećim zagađivačima — i to ne samo na globalnom nivou, već i u saveznoj državi Njujork. Prema trenutno dostupnim podacima, zgrade su odgovorne za gotovo 40 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u Njujorku, što ih čini jednim od ključnih izvora zagađenja u ovoj saveznoj državi. Najveći deo tih emisija potiče od sagorevanja fosilnih goriva za grejanje prostora i zagrevanje vode, naročito u starijim stambenim i poslovnim objektima. Upravo zato sam sa posebnom pažnjom ispratila najnovije poteze ove američke savezne države, koja je odlučila da napravi ozbiljan zaokret ka čistijoj budućnosti.

Reč je o jednoj od najambicioznijih klimatskih strategija u SAD: prelazak na potpuno električne nove zgrade, bez korišćenja fosilnih goriva poput prirodnog gasa ili propana.

Ova ideja ne podrazumeva samo drugačiji način grejanja ili kuvanja. Ona znači potpunu transformaciju načina na koji gradimo i koristimo zgrade: od ugradnje električnih toplotnih pumpi i bojlera, do indukcionih šporeta i električnih peći. Drugim rečima, energija iz utičnice trebalo bi da zameni energiju iz cevi.

All-Electric Buildings Act: trenutak kada ideja postaje zakon

Prava prekretnica dogodila se 2023. godine, kada je zakonodavno telo države Njujork usvojilo takozvani All-Electric Buildings Act (Zakon o potpuno električnim zgradama). Ovaj propis je prvi te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama i obavezuje da se u nove zgrade ne ugrađuju sistemi koji sagorevaju fosilna goriva, objašnjeno je na sajtu Electrification in New York: Get the Facts.

Prema tekstu zakona, od 31. decembra 2025. godine, sve nove zgrade do sedam spratova morale bi da budu „all-electric”, bez gasnih peći, bojlera i šporeta. Za veće stambene i poslovne objekte, pravilo bi počelo da važi 1. januara 2029. godine, a predviđeni su i izuzeci, pre svega za bolnice, laboratorije, industrijske objekte i hitne sisteme.

Ovim potezom država Njujork ne želi samo da smanji emisije, već i da pošalje jasnu poruku da je energetska tranzicija u zgradarstvu moguća i izvodljiva, čak i u velikim i gusto naseljenim sredinama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean Pollock)

Pripreme, otpor i sudske bitke

Međutim, gotovo odmah nakon usvajanja zakona, postalo je jasno da put ka njegovoj primeni neće biti jednostavan. Građevinske asocijacije i predstavnici gasne industrije pokrenuli su pravne postupke, tvrdeći da zabrana fosilnih goriva u novim zgradama može biti u suprotnosti sa federalnim zakonima, ali i da nosi rizik od većih troškova i preopterećenja elektroenergetske mreže.

U julu 2025. godine, savezni sud u severnom delu države Njujork presudio je da država ima pravo da sprovodi ovaj zakon, odbacivši argumente industrije da bi on trebalo da bude poništen, preneo je portal Earthjustice. Taj trenutak je mnogima delovao kao konačna potvrda da zakon ide dalje.

Ipak, borba se tu nije završila. Zbog dodatnih žalbi i političkih pritisaka, ali i zabrinutosti dela izvođača radova i pojedinih demokratskih zakonodavaca, država je pristala da privremeno odloži početak primene zakona, dok se čeka odluka apelacionog suda.

Podeljena javnost i otvorena pitanja

Ovakav razvoj događaja izazvao je snažne reakcije sa obe strane.

Pristalice zakona ističu da je reč o ključnom koraku ka smanjenju zagađenja vazduha, poboljšanju zdravlja stanovnika i dugoročnim uštedama za domaćinstva. Sa druge strane, protivnici upozoravaju da bi prerano uvođenje ovakvih pravila moglo da poveća cenu izgradnje i dodatno optereti elektroenergetsku mrežu, koja možda još nije spremna za takav skok potrošnje.

Napetosti su vidljive i u javnoj debati: dok jedni govore o istorijskom klimatskom napretku, drugi upozoravaju na, kako kažu, neodgovornu brzinu i dodatne troškove.

Posmatrajući sve ove događaje, jasno mi je da zakon o potpuno električnim zgradama u Njujorku nije samo lokalna priča. On je test za čitavu energetsku tranziciju u zgradarstvu koji pažljivo prate i druge američke savezne države, ali i zemlje širom sveta.

Bez obzira na privremena odlaganja i pravne prepreke, činjenica je da je ideja već ušla u zakonodavni okvir i javni diskurs. Ako Njujork uspe da ovaj model sprovede u praksi, to bi mogao da bude snažan signal da su potpuno električne zgrade ne samo klimatska vizija, već i realnost budućnosti.

Milena Maglovski 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti