OIE Srbija 2024 – Budućnost je u obnovljivim izvorima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Drugog dana konferencije OIE Srbija 2024 održano je nekoliko panela, a prvi među njima nosio je naziv Izazovi finansiranja i osiguranja OIE projekata.

Na panel diskusiji, stručnjaci, uključujući bankare i advokate, razmatrali su finansijske okvire i pravne strukture koje oblikuju projekte obnovljive energije. Istaknuto je da su bankarske podrške neophodne, pokrivajući do 50 odsto kapitala projekta specijalnim kreditima koji su pretežno bez prava regresa, što znači da banke imaju ograničena prava na potraživanje, osiguravajući da se finansijski rizici usklađuju sa uspehom projekta. Diskusija je takođe obuhvatila i šire aspekte energetske industrije, poput volatilnosti cena električne energije i uticaja makroekonomskih faktora na sektor obnovljivih izvora. Uprkos izazovima, pozitivni izgledi industrije podržani su državnim regulativama i strateškim investicijama, s ciljem povećanja proizvodnje obnovljive energije u Srbiji na 45 odsto do 2030. godine. Razgovor je takođe pokrio potencijal i izazove sa kojima se sektor suočava, kao što su razlike između trenutnih kapaciteta i budućih ciljeva, važnost brze implementacije ovih kapaciteta, isplativost projekata, kao i tehnički i regulativni izazovi u adaptaciji mreže za veće kapacitete iz obnovljivih izvora. Posebno je istaknuta uloga Sporazuma o kupovini energije (PPA) u olakšavanju investicija, kao i evolucija ovih sporazuma i njihov značaj u kontekstu EU, što sve ukazuje na dinamičan sektor koji je spreman za značajan rast uz efikasnu saradnju između vlade, finansijskih institucija i energetskih kompanija.

Sledeći panel se ticao ESG principa i održivog razvoja u saobraćaju.

Jedna od učesnica na panel diskusiji bila je Aleksandra Đurđević, potpredsednica Delta Holdinga, koja je govorila o istorijskom pregledu uvođenja i razvoja električnih vozila (EV) u Srbiji, naglasivši važnost uloge Delta Auto Grupe koja je pre 7- 8 godina uvezla prvi električni automobil u zemlju. Istakla je početnu integraciju modela pod konceptom „Born Electric“. Takođe se osvrnula na finansijske podsticaje za usvajanje EV-a, uključujući subvencije od 5.000 evra za električne automobile i 2.000 evra za hibride, što bi trebalo da odražava širu strategiju integracije hibridnih vozila kao logičnog koraka ka potpuno električnim vozilima s obzirom na trenutno stanje infrastrukture. Ukidanje subvencija za hibridna vozila i dodela subvencija isključivo za električna vozila automatski usporavaju prelaz ka istima, zbog ćega će se truditi da hibridi ipak ostanu uključeni tokom prelaznog perioda ka e-mobilnosti.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Međutim, ono što je posebno bilo zanimljivo u izlaganju jeste projekat multi-brend lokacije na 17.000 kvadratnih metara na Novom Beogradu, koji se izdvaja ekološkom osvešćenošću i težnjom ka recikliranju materijala. Iako daleko skuplji, sporiji i komplikovaniji proces, tri postojeća objekta biće reciklirana, a ne srušena. Recikliraće se 75 odsto materijala kao što su metal, čelik i staklo, što će uštedeti oko 150 metričkih tona CO2. Kako se u servisu svaki dan automobili peru, proces prečišćavanja vode u projektu omogućava ponovno korišćenje oko 200 od 300 litara vode po pranju vozila, značajno doprinoseći održivosti. Solarni paneli godišnje će proizvoditi 130.000 kWh električne energije, zadovoljavajući veliki deo energetskih potreba lokacije. Naglasila je kako će implementacija deset punjača za električna vozila i osvetljenje fasade dodatno povećati energetsku efikasnost objekta, čineći ga jednim od najzelenijih BMW objekata u Evropi. Primena svih ekoloških standarda demonstrira kako automobilska industrija može aktivno doprineti održivosti, postavljajući visoke standarde u auto-industriji i pokazujući uspešnu realizaciju ambicioznih ekoloških projekata na lokalnom nivou uz podršku globalnih partnera.

Kako smo o trećem panelu koji se ticao solara posebno pisali, ostaje spomenuti poslednji održani panel tog dana čija je tema bila Priključenje, skladištenje/Tržište električne energije.

Tokom panela o skladištenju energije i tržištu električne energije, fokus je bio na predstojećim zakonodavnim promenama, posebno na ažuriranjima energetskih zakona i podzakonskih akata. Očekuje se da će ove promene značajno liberalizovati tržište i omogućiti koristi od tekućih velikih projekata, usmerenih ka usklađivanju sa direktivama Evropske komisije. Naglasak je stavljen na tranziciju ka obnovljivim izvorima energije i postepeno ukidanje vozila koja emituju CO2 do 2035. godine, što ilustruje proaktivni pristup u energetskom sektoru koji prati globalne strateške smene ka održivijim i ekološki prihvatljivijim praksama.

Diskusija je takođe naglasila značaj prilagođavanja tržišta i regulatornih okvira za efikasnu podršku ovim tranzicijama, sa očekivanjima da će legislativne i političke reforme, posebno u pogledu energetskih standarda i integracije tržišta, pružiti fleksibilnije i otvorenije tržišno okruženje. Ovo uključuje anticipaciju regulatornih prilagođavanja koja će poboljšati poslovne prakse i uskladiti ih sa evropskim standardima, sa nadom da će ove promene do 2026. godine dodatno podstaći likvidnost tržišta i olakšati jasnije ugovorne ambijente.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti