Plastična ambalaža – opasna, opasnija, najopasnija

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Negde se nadam da je deo stanovništva upoznat sa time koliko je plastični ambalažni otpad opasan za životnu sredinu, te da iskorišćenu ambalažu odlažu na pravilan način. Ipak, bojim se da je mali procenat onih koji imaju saznanja o tome koliko je plastična ambalaža, i pre nego što izgubi svoju trenutnu upotrebnu vrednost i postane otpad, opasna.

Da li prilikom kupovine proizvoda u plastičnoj ambalaži obraćate pažnju na oznake na njima? Znate li šta predstavljaju brojevi u trouglu sa tri strelice i skraćenice ispod njih? Ukoliko ste mislili da su beznačajne, želela bih da se sada zajedno upoznamo sa njihovim značenjem. Ne samo da plastični ambalažni otpad može da bude opasan za prirodu kada završi u njoj, već ova vrsta ambalaže može da bude opasna i za nas dok je još upotrebljavamo.

Foto-ilustracija: EP

Sa desne strane teksta nalazi se ilustracija na kojoj su prikazane najčešće oznake na plastičnoj ambalaži, a u nastavku teksta ukratko ću pojasniti značenje svake.

Oznaka 1/PETE

Polietilen tereftalat ili skraćeno PET ambalaža, koja nam je svima poznata, jeste plastična ambalaža koju gotovo svakodnevno upotrebljavamo. Flašice vode, druga pića, ulje i hrana uglavnom se pakuju u ovu vrstu plastike. Ono što bi trebalo da znamo, jeste da je ovakva ambalaža namenjena za jednokratnu upotrebu. Ukoliko je upotrebljavamo više puta može doći do ispuštanja toksičnih supstanci. Ovakva ambalaža lako se reciklira, zbog čega bi u svakom slučaju sigurnije bilo da je odložimo u kantu za reciklažu.

Oznaka 2/HDPE

Polietilen visoke gustine jeste plastika koja je bezbedna da se koristi više puta. I ona se koristi kao ambalaža za vodu i sokove, a takođe se od nje proizvode pakovanja za kućnu hemiju, kozmetiku, zatim plastične kese, igračke i drugo. Ova vrsta plastike može da se reciklira više puta.

Oznaka 3/V (3/PVC)

Polivinil hlorid ili PVC, jedna je od najopasnije vrste plastike. Ovoj plastici neretko se dodaju plastifikatori, koji su zapravo štetni, a od nje se prave kako flaše tako i igračke.

Oznaka 4/LPDE

Polietilen niske gustine bezbedan je da se koristi više puta. Ipak, trebalo bi izbegavati ovu vrstu plastike, zbog toga što ju je veoma teško reciklirati. Upravo se plastične kese koje nalazimo u prodavnicama prave od nje.

Oznaka 5/PP

Polipropilena je relativno bezbedna vrsta plastike, tačnije, ukoliko se ne izlaže visokim temperaturama, zato što tada ispušta toksične supstance. Čaše od jogurta i kiselog mleka uglavnom su napravljenje od nje. Ono što treba napomenuti, da je mogućnost njihove reciklaže slaba.

Oznaka 6/PS

Polistiren, poznatiji kao stiropor, dovodi se u pitanje kada je reč o njegovoj bezbednosti. Naime, može da dođe do ispuštanja stirena, koje je dovedeno u vezu sa pojavom raka pluća kod nekih miševa i karcinoma dojke kod pacova. Međutim, ne postoje jasni dokazi da može da ima kancerogeni uticaj na ljude. Zbog svoje svoje krhke i lagane strukture, komadići koji se odlome lako završavaju u prirodi.

Oznaka 7/OTHER

Pod oznakom OSTALO, nalaze se sve vrste plastike koje nisu klasifikovane u neku od prethodnih šest. S obzirom na to da tu spada i bio-plastika, ali i mešavine drugih, ne može da se odredi njihova bezbednost i reciklabilnost, kao kod prethodnih.

Iako na skali opasnih za ljude i životnu sredinu, mogu da se izdvoje one sa manjim negativnim uticajem, on nažalost i dalje postoji i kada je reč o takvoj vrsti plastike, naročito prema životnoj sredini. Čak i da svi građani odlažu svaki plastični ambalažni otpad u reciklažne kante, bez dovoljnog znanja o tome koja vrsta je koliko reciklabilna, nije dovoljno. Potrebno je i pravilno razvrstavanje ovakvog otpada, uzimajući u obzir to da za onu plastiku koju je teško reciklirati pronađemo alternativu. Primera radi, plastiku sa oznakom 4/LPDE, odnosno plastične kese, zamenimo cegerima.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti