Rezultati pretrage za: kiseonik

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

Koliko je plastici zaista potrebno da se raspadne?

U poslednje vreme u medijima, sa porastom ozbiljnosti situacije nepravilnog upravljanja otpadom možemo videti razne informacije i statistike, od toga koliko plastike globalno generišemo po glavi stanovnika, kakve sve to negativne posledice...

Obeležen Dan upravljača zaštićenih područja u BiH

 Obeležavajući Svetski dan zaštite životne sredine federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo otvorila je Dan upravljača zaštićenih područja u BiH, koji je u Tarčinu organizovao Program Ujedinjenih nacija za...

Dodeljena priznanja Zeleni i Crni list

Ministru zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goranu Trivanu u Sremskim Karlovcima svečano je uručeno Specijalno priznanje „Zeleni list“ za višedecenijski doprinos zaštiti životne sredine i prirode. Priznanje je dodeljeno u...

Prvi put za 136 godina, UK više od dva dana nije crpelo energiju iz uglja

U francuskoj prestonici, Parizu, s razmakom od 64 godine, potpisana su dva temeljno različita ugovora - prvi 1951, a drugi 2015. godine.Dok je prvi označio osnivanje Evropske zajednice za ugalj i čelik...

Koliki negativni uticaj na životnu sredinu proizvodi jedna šoljica kafe?

Napitak koji nas ujutru razbudi, a popodne, serviran uz neku poslasticu, vrati volju za životom. Verovatno su retki od nas, ispijajući svoju dnevnu dozu kafe, razmišljali koliki uticaj na životnu sredinu ona ostavlja za sobom, umesto "Ugh, zar ne postoji neki alternativni ekonomski sistem u kojem ne bismo morali da ustajemo ranom zorom da bismo zaradili novac za hranu?". Ili je osam sati pre podne samo moje poimanje "rane zore" baš kao što je i navedena misao samo moja? Bilo kako bilo, danas se bavim upravo time - koliko jedna naizgled bezazlena navika proizvodi kolateralne štete.

Leskovac obeležio Svetski dan šuma

Odeljenje za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Leskovca u saradnji sa Visoko tehnološko umetničkom školom i Hemijsko-tehnološkom školom „Božidar Đorđević-Kukar“ i JP „Srbija šume“ juče je održalo stručno savetovanje na temu...

Odgovor na problem zagađenja plastikom- bioplastika

Vrlo je važno da promenimo način na koji posmatramo otpad i da shvatimo da otpad nije problem već vrlo vredan resurs. Plastika je neverovatno koristan materijal koji može imati razne namene. Pored flaša...

Najviši drveni soliter na svetu: Da li je opravdano krčenje šuma za njegovu izgradnju?

Japanski proizvođač drvenih građevinskih konstrukcija i predmeta, Sumitomo Forestry, planira da, u znak obeležavanja 350. godine svog poslovanja, do 2041.  u Tokiju izgradi najveći drveni soliter na svetu. U drvnoj industriji, kompanija je...

Plastika ugrožava koralne grebene

Nakon globalnog zagrevanja plastika je jedna od najvećih pretnji budućnosti koralnih grebena, kažu naučnici. Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koralnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC....

Održivi razvoj u kuhinji: Upotreba namirnica koje biste bacili (talog kafe, rasol, pokvareno mleko)

Iako je i dalje misterija kako u supermarketu pronaći avokado savršenog nivoa zrelosti za gvakamole sos uz tortilje, opsesija ovim voćem poslednjih godina ne jenjava. Pored meksičke kuhinje, koristi se i u različitim šejkovima i sladoledu i...

Kinezi će udisati vazduh punim plućima: Šumski gradovi i najveći prečišćivač vazduha (FOTO) (VIDEO)

Smog je Kini hronična boljka, a deo prepisane terapije za njeno izlečenje su zelenilo i prečišćivači vazduha. Dva naizgled jednostavna rešenja, arhitekte i naučnici uzdigli su na nove nivoe. Izumeli su šumske gradove...

Čovekova sposobnost samoregeneracije kože kao inspiracija za „lečenje“ pukotina u betonu

Istraživači sa Univerziteta Binghemton iz Njujorka, u Sjedinjenim Američkim Državama, razvili su novi jeftin i održiv način za popravljanje raspadajućeg betona koji ne zagađuje prirodnu sredinu. Nije u pitanju visokotehnološka, složena aparatura, već prosto...

Četiri puta više „mrtvih zona“ u okeanima u poslednjih 50 godina

Gubitak kiseonika iz okeana je jedan od najozbiljnijih posledica ljudskih aktivnosti. Prema novim istraživanjima delovi okeana koji su ostali bez kiseonika su se učetvorostručili u poslednjih 50 godina. U poslednjih pola veka okeani...

Toliko je ugljenika u atmosferi da pošumljavanje više nije rešenje

Čovečanstvo godišnje u atmosferu emituje oko 30 do 40 milijardi tona gasova staklene bašte i ugljen dioksida. Ako se ovim tempom nastavi, atmosfera će se toliko zagrejati da će život koji sada...

Zakon o klimatskim promenama biće usvojen sledeće godine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je za RTS da će Zakon o klimatskim promenama biti usvojen naredne godine, dodavši da je u toku izrada strategije borbe...

TRIVAN NA KONFERENCIJI O KLIMATSKIM PROMENAMA U SANU: Planetu smo pretvorili u veliko poljoprivredno gazdinstvo – u pošumljavanju je lek

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije, Goran Trivan poručio je, učestvujući na međunarodnom simpozijumu o klimatskim promenama "Promena klime zemlje: nauka i uticaj" u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u sredu,...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas