Klimatska horor priča: kako porast temperature pogoduje razmnožavanju “zombi ameba”

Foto-ilustracija: Dirty water photo created by aleksandarlittlewolf – www.freepik.com

Do pre nekoliko sati nisam ni znala da postoji “ameba koja jede mozak” i, iskreno, mogla sam da živim bez te informacije samo da nam opasnost od iste ne preti sve više.

Možda zvuči kao novinarska patka koja bi trebalo da privuče čitaoce i zaplaši klimatske skeptike, ali stvar je i više nego ozbiljna. Naegleria fowleri, jednoćelijski organizam koji naseljava tople slatke vode, može da izazove smrtonosnu bolest ukoliko kroz nosnu šupljinu dospe do mozga.

“Zombi ameba” doslovno jede mozak, a simptomi zaražavanja uključuju glavobolju, groznicu, mučninu, povraćanje, zamagljen vid, konfuziju, napade, halucinacije i komu. Smrt obično nastupa dve nedelje od pojave prvih simptoma i gotovo je stoprocentna!

No, kakve sad to veze ima sa klimatskim promenama? Gugl kaže da su šanse od zaražavanja “zombi amebom” ekstremno male, a u poslednjih 60 godina prijavljeno je svega 450 slučajeva infekcije. Čemu onda frka?

Imajući u vidu da amebi pogoduju temperature vode u rasponu od 25 do 45°C, klimatolozi upozoravaju da globalno zagrevanje može doprineti da se ovi mali, ali opasni organizmi nastane tamo gde ih pre nije bilo.

Takođe, češće vremenske nepogode i poplave mogu dovesti do toga da se ameba proširi i u urbanim sredinama, dok suše pogoduju prenamnožavanju ameba u stajaćim vodama koje su ljudi i životinje primorani da koriste.

Naravno, to ne znači da ćemo u vrelim letnjim danima sebe uskratiti za preko potrebno osveženje u nekoj reci ili jezeru jer se bojimo “zombi amebe”, osim ako bakteriološke analize vode ne nalažu drugačije.

Postoje izvesne mere kojih se možemo pridržavati za svaki slučaj – sve i da prisustvo amebe nije detektovano na našoj plaži. Lekari savetuju držanje glave iznad vode, koriščenja štipaljki za nos ako baš moramo da ronimo i, u krajnjoj liniji, sprečavanje da voda na bilo koji način dospe u nos.

Ipak, ne treba da zaboravimo još jednu meru koja će sprečiti da mikroskopski antagonisti naše priče zauzmu veće površine od onih koje im je priroda namenila – borbu protiv klimatskih promena.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti