Rezultati pretrage za: ledeni pokrivač
Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima
Ledeni pokrivač Grenlanda nestaje velikom brzinom
Godinama naučnici upozoravaju na to da se led na Grenlandu topi velikom brzinom i da je potrebno što pre napraviti drastične promene kako bi se to promenilo. Njih je posebno zabrinulo i...
Otkriven drevni rečni pejzaž ispod ledenog pokrivača Istočnog Antarktika
Međunarodni istraživački tim, predvođen univerzitetom Daram i Njukasl, mapirao je pomoću satelitskih i radarskih podataka drevni rečni pejzaž za koji se smatra da je formiran ispod ledenog pokrivača Istočnog Antarktika pre najmanje...
Džinovski ledeni breg mogao bi da udari u britansko ostrvo
Najveći ledeni breg na svetu, površine 4.200 kilometara kvadratnih, mogao bi da udari u britansko ostrvo Južna Džordžija. Ukoliko do toga dođe, utočište pingvina i foka biće gotovo uništeno, a vodene životinje...
Postoji mogućnost 10 puta bržeg topljenja ledenog pokrivača Antarktika
Na kraju poslednjeg Ledenog doba, ledeni pokrivač Antarktika povlačio se brzinom od 50 metara dnevno, što je za oko 10 puta brže nego što je slučaj danas. Ponegde se čak led topio brzinom...
Otapanje kriosfere – kakve se promene i posledice uočavaju
Kriosfera predstavlja područja planete na kojima se voda smrzava u sneg ili led. Postoji podela kriosfere na sneg, led, glečere, lene police ili sante leda, morski led i permafrost. Neki od njih...
Pokazatelji bržeg zagrevanja Arktika
Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), objavila je godišnji Izveštaj o Arktiku (eng Arctic Report Card) u okviru kojeg su izneti novi dokazi o bržem zagrevanju ovog dela sveta u odnosu...
Da li je Grenland osetljiviji na klimatske promene?
Grenland - fascinantna površina, prostranstvo na preko 2.166.000 km². Najveće ostrvo ledene strukture, koje može zavarati i izgledati kao pusta zemlja. Zapravo, Grenland ima raznolik biodiverzitet - nekoliko stotina vrsta biljaka, ptice,...
Morski led na Antarktiku dostigao rekordno nizak nivo
Naučnici upozoravaju da je na Antarktiku zabeležen rekordno nizak nivo morskog leda, i to u poslednjih četrdeset godina od početka satelitskog posmatranja.
Najnovija istraživanja su pokazala da je početkom ovog meseca, samo 2,20...
Najviše temperature na Grenlandu u poslednjih 1000 godina
Novi podaci otkrili su da su temperature na Grenlandu najviše u poslednjih 1000 godina, i sve to usled uticaja klimatskih promena, navode naučnici.
Istraživači sa instituta Alfred Vegner i Niels Bor zajedničkim snagama...
Broj irvasa na Svalbardu raste zato što im se, pod uticajem zagrevanja, menja ishrana
Arktik se zagreva četiri puta brže od globalnog proseka, leta postaju toplija, a zime sve vlažnije.
Imajući u vidu koliko dramatično ove pojave transformišu nekada snežan region, utoliko je veća zabrinutost za irvase,...
Švajcarski glečeri su od 1913. godine izgubili polovinu svoje zapremine
Nova studija, koju su sproveli Univerzitet ETH u Cirihu i Švajcarski savezni institut za istraživanje šuma, snega i krajolika, pokazala je da su švajcarski glečeri u periodu od 1931. do 2016. godine...
Planeta se suočava sa trostrukom krizom
Planeta se trenutno suočava sa tri glavna ekološka problema, koji su međusobno povezani, a koje čine klimatske promene, gubitak biodiverziteta i zagađenje.
Klimatske promene predstavljaju najhitniji problem za čije je rešavanje neophodna međunarodna...
Globalno zagrevanje – Led na Antartiku nestaje zastrašujućom brzinom
Naučnici već godinama upozoravaju da mora doći do drastičnih promena kako bi zaustavili globalno zagrevanje. I dok mnogi od nas misle da su klimatske promene samo mit, one uveliko utiču na vremenske...
Himalaji se zabrinjavajuće brzo tope
Himalaji su se milionima godina uvećavali, a poslednja istraživanja ukazuju na to da se zabrinjavajuće smanjuju, te da se tope mnogo većom brzinom od ostalih glečera na svetu.
Na Himalajima se nalazi devet...
Globalno zagrevanje pred 2021: Zašto odbrojavanje treba da zaustavimo na dvojci?
I dok se ljudi širom sveta, ispraćajući za mnoge turobnu 2020. i puni nade dočekujući 2021, zagrevaju za provod pomoću C2H5OH, mi ćemo trezveno da sumiramo šta je CO2 učinio našoj planeti kako bismo u godini od koje mnogo očekujemo bili iole bolje osobe. Zemlja se menja brže nego ikada u istoriji, a sve to zbog uticaja globalnog zagrevanja koje je svojim razornim aktivnostima izazvalo čovečanstvo kao takvo. Početkom 19. veka ljudi su počeli da zagrevaju svoje domove sagorevanjem uglja. Širenjem Industrijske remolucije širila su se i polja primene ovog fosilnog goriva: od transporta, preko proizvodnje dobara, do snabdevanja strujom uz pomoć ovog energenta u 20. veku. Pored uglja, i upotreba nafte i gasa škodi atmosferi i čini da svet bude sve topliji.
Dramatično topljenje Grenlanda se nastavlja
Grenland je poznat po svojim lednicima, ali u poslednjih mesec dana ostrvo se topi dosad nezabeleženom brzinom, a buknuli su i požari, prenosi „Sajens alert".Naučnici nisu očekivali da će se Grenland topiti...