Zakon o obnovi prirode kao veliki podsticaj za evropski biodiverzitet i zaštitu klime

Foto-ilustracija: Pixabay

Predlog Zakona o obnovi prirode izričito je usmeren na obnovu evropske prirode, posebno na obnovu 80 odsto evropskih staništa koja su u lošem stanju i povratak prirode u sve ekosisteme, od šuma i poljoprivrednog zemljišta do mora, slatkovodnih i urbanih ekosistema. Prema predlogu zakona, pravno obvezujući ciljevi za obnovu prirode u različitim ekosistemima primenjivaće se na svaku državu članicu Evropske unije, nadopunjujući postojeće zakone.

Cilj je da se do 2030. godine merama obnove prirode pokrije najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja Evropske unije, i na kraju da se prošire na sve ekosisteme kojima je potrebna obnova do 2050. godine.

Nakon nekoliko meseci odgađanja, Evropska komisija je 22. juna objavila predlog novog propisa o obnovi prirode, najavljenog u Evropskom zelenom planu 2020. godine. Komisijin predlog ogromna je prekretnica: nijedan drugi zakon nikad nigde u svetu nije postavio pravno obvezujuće ciljeve obnove prirode na ovom nivou. Reč je o prvoj velikoj legislativi u Evropskoj uniji od Direktive o staništima iz 1992. godine.

„Iako Komisijin predlog nije savršen, pozivamo na njegovo prihvaćanje i implementaciju jer predstavlja istinski pokušaj da se preokrene plima gubitka biodiveziteta i klimatskih promena. Evropski parlament i Veće Evropske unije moraju bez odgađanja da u potpunosti podrže njegove pozitivne elemente, te da očajanju postojeće slabosti.

Komisijin predlog sadrži snažne elemente kao što su vremenski određene obaveze za restauraciju posebnih staništa iz Direktive o staništima, ali i dalje od toga, uključujući kopnene, obalne, slatkovodne i morske ekosisteme. Ovde se krije potencijal za poboljšanje stanja prirode na visokom nivou’’, ističu u Udruženju Biom.

„Nije reč samo o preživljavanju prirode, nego o preživljavanju čovečanstva. Od poljoprivrede do ribarstva, naša sposobnost prehranjivanja čovečanstva zavisi od popravljanja štete nanesene ekosistemima, dok još možemo. Interesne grupe tvrde da je priroda pretnja snabdevanju hranom, ali istina je da je ona naš najvažniji saveznik.“ – izjavio je Tomislav Hudina, vođa Programa za staništa i botaniku u Biomu.

„Zdravi i (odr)živi okeani i mora se temelj opstanka čovečanstva. Međutim, stvarnost je da naša mora nikad nisu bila u lošijem stanju nego danas. Koralni grebeni odumiru, riblje populacije su u opadanju, a morski život nestaje. Ali, ako mu se pruži šansa i ruka pomoći, more i morski ekosistem ima priliku za oporavak i obnovu. Snažnim propisom Evropske unije o restauraciji prirode većina štete koju su prouzrokovali ljudi i ribarstvo mogla bi biti poništena.“ – izjavio je Hrvoje Čeprnja, Biomov stručni saradnik za ribarstvo.

Izvor: Ekovjesnik

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti