U Zagrebu na fasadi porodične kuće postavljeni fotonaponski paneli

Foto: Pixabay

Tokom prethodne decenije veliki broj kompanija u našem regionu okrenuo se solarnoj energiji, pa smo već i navikli da viđamo redove plavičastih panela kako se presijavaju sa krovova i nadstrešnica.

Da nisu samo pravna lica podstaknuta na zaokret ka jeftinijoj i čistijoj energiji, govori podatak da sve više domaćinstava na Balkanu ugrađuje male solarne elektrane ili pak planira instaliranje solarnih panela na krovovima.

Interesantna vest ipak stigla je nedavno iz komšiluka. U Zagrebu je fasada jedne stambeno-poslovne zgrade upravo prekrivena panelima. 

Vanredni profesor na Elektrotehničnom fakultetu u Osijeku, prof dr Ljubomir Majdandžić objasnio je za HRT na koji način je ovaj projekat izveden. Tokom dana, kada je osunčana jugozapadna strana, proizvodiće se električna energija, i ukolilko se proizvede višak energije, to će se predavati u mrežu. Ako se proizvede manje nego što je neophodno za sopstvenu potrošnju, preuzimaće energiju iz mreže. Profesor Majdandžić  je naveo da je za ovakav poduhvat neophodno ugraditi dvosmerno brojilo. 

Solarna elektrana nalazi se na objektu u vlasništvu porodice Ivić, koja je u ovaj projekat uložila 300.000 kuna (39.900 evra). Prvo su na krovu svoje kuće instalirali 44 fotonaponska panela, da bi zatim isti taj broj panela postavili i na fasadu.  Jadranka Ivić, investitorka ovog projekta, kaže da bi ovakav projekat trebalo da se isplati za 7-8 godina. S obzirom na to da je objekat malo veći, nadaju se da bi ovo moglo da pokrije njihove potrebe. 

Budući da se energija troši na mestu na kom se proizvodi nema gubitaka u prenosu energije. Radi ilustracije, gubici električne energije u domaćoj distributivnoj mreži, uključujući dodatne gubitke u prenosnoj mreži, i dalje su visoki i iznose blizu 16 odsto. Stručnjaci iz oblasti energetike saglasni su u jednom. Energetski miks bi trebalo da počiva na dve trećine energije iz solarnih elektrana, a ostatak uglavnom iz drugih obnovljivih izvora energije.

Da li će i u našoj zemlji na zidovima nekog objekta osvanuti solarni paneli zavisi od brojnih faktora. Pre svega, tu je neophodnost uvođenja sistema neto merenjakako bi mali potrošači (kupci) mogli viškove električne energije, koju proizvedu na svojim krovovima (mala solarna elektrana), da prodaju u mrežu i na taj način postanu jednovremeni potrošači i proizvođači električne energije (ili prozjumeri). Dok to ne sačekamo, radujemo se lepim vestima iz regiona.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti