Šta je požarni trougao i imamo li dovoljno drva za ogrev?

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Kraj juna i početak jula obeležile su temperature koje prelaze 35. podeljak, a lokalno su dostizale i 40 stepeni. Dovoljno je samo da se baci opušak i da požar bukne. Na suvom vazduhu požari se brzo šire i često su na nepristupačnom terenu, pa je i gašenje otežano. Vladimir Nikolić, iz Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede, kaže za RTS da smo u drugom kritičnom periodu kada preti opasnost od pojave požara i napominje da bi se stvorila vatra neophodan je požarni trougao. Navodi da imamo dovoljno šume čije se drveće koristi za ogrev.

Vladimir Nikolić kaže za RTS da proteklog vikenda nije bilo požara.

„Iako smo u drugom kritičnom periodu kada preti najveća opasnost od požara. Prvi je mart–april, drugi jul–avgust i treći oktobar–novembar“, naveo je Nikolić.

Visoke temperature, dodaje, pospešuju pojavu požara.

 

„Da bi se stvorio požar, potrebno je da se stvori požarni trougao gde imamo izvor toplote, gorivni materijal, kiseonik. Kiseonika imamo, gorivnog materijala se trudimo da imamo što manje, a izvor požara može biti i čovek, i elementarna nepogoda, i tako dalje“, kazao je Nikolić.

Dovoljan je, ističe, trenutak nepažnje da započne jedan požar.

„Jako je bitno da se požar primeti u početnim trenucima. Verovatnoća je velika da ćemo ugasiti ako se pravovremeno reaguje, ako se ne razbukti, kao što smo imali požar na Staroj planini 2019. godine kada je izgorelo 2.100 hektara šume. Paljenje vatre na otvorenom, na mestima koja za to nisu predviđena, temperature, smanjena vlažnost vazduha, to sve dovodi do požara“, ističe Nikolić.

 

Koliko Srbija ima šuma 

Srbija, kako navodi, prema podacima ima 29,1 procenat šuma. Pred početak Drugog svetskog rata imala je 16,7 procenata, a 2005. kada je bio prethodni premer 29,1 procenat.

„Mi trenutno završavamo drugu nacionalu inventuru šuma i preliminarni podaci pokazuju da ćemo imati oko 40 procenata šuma“, ukazuje Nikolić.

Postoje, kaže, istorijski podaci i uzroci zašto nedostaju šume.

„Trebalo bi da se spustimo na nivoe opština. Imamo opštinu u Vojvodini koja ima šumovitost od 0,3 procenta, a imamo opštine u istočnoj Srbiji koje imaju šumovitost od 80 odsto. Kod opština koje imaju malo šume potrebno je da podignemo šumovitost“, ističe Nikolić.

Prema njegovim rečima, požari ne poznaju granice i predstavljaju veliku opasnost, a kada je reč o bespravnoj seči šume, tu je čovek glavni uzrok.

„Imamo apsolutno dovoljno šuma i dovoljno drveta da bi se stanovništvo grejalo. Grejanje drvetom se u poslednjoj deceniji 20. veka smatralo zaostalim. Drvo je postalo prihvatljiv gorivi materijal. Mogu da poručim našim građanima da ćemo apsolutno imati dovoljno drveta“, naveo je Nikolić.

Aktivnosti pošumljavanja se, dodaje, svake godine sprovode u skladu sa planskim dokumentima u šumarstvu.

Apelovao je na sve one koji borave u šumi da se ponašaju odgovorno, da ne ostavljaju smeće, da ne bacaju opuške, a da ratari ne pale strnjiku, jer je, napominje, to jedan od velikih uzroka požara.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti