Pokretne bašte – zeleni krovovi na autobusima u Singapuru

Vertikalne bašte i zeleni krovovi na zgradama nisu epohalan izum. Legendarni Semiramidini viseći vrtovi su bili podignuti još u 7. veku pre nove ere, a odnedavno se u zeleno oblače i klupe.

Foto-ilustracija: Pixabay

U savremenom dobu, uloga ozelenjenih objekata nije isključivo ulepšavanje gradskog sivila, već se biljke sade i u svrhe upijanja zagađujućih materija iz vazduha. Kompanija GWS Living Art je već uobičajenu praksu sadnje semena na zidove i krovove građevinskih konstrukcija izmestila na krovove autobusa.

U maju 2019. godine, GWS Living Art je postavio 10 zelenih krovova na javne autobuse u Singapuru. Iako su vozila neočekivana mesta za bujanje zelenila, na taj način bi trebalo da pomognu u zauzdavanju klimatskih promena.

Očekuje se da će flora i autobusima doneti iste ekonomske i ekološke blagodeti kao i građevinama oplemenjenim njome – hlađenje ambijenta i rezove štetnih emisija.

S obzirom na to da temperatura na Zemlji raste, mnoge biljne i životinjske vrste iščezavaju, a stanovništvo masovno migrira gradove, prostorni planeri moraju da pronađu inovativna rešenja za život ljudi koji neće ugrožavati biodiverzitet ni u najgušće naseljenim zonama sveta.

Projekat „Bašte u pokretu“ trajaće tri meseca, a sprovodi se sa ciljem utvrđivanja da li naučne teze o pozitivnim efektima zelenila na građevinskim strukturama važe i za – autobuse. „Iako je uticaj ozelenjavanja zgrada dobro poznat, mnogo manje se zna o uticaju ozelenjavanja prevoznih sredstava“, objasnio je naum sebe i svojih kolega istraživač Nacionalnog singapurškog univerziteta Tan Čun Liang.

Istraživački tim iz Singapura nastoji da otkrije da li će zeleni kapaciteti na krovovima autobusa sniziti temperaturu unutar vozila, te na taj način doprineti smanjenju količine goriva neophodne za napajanje klima uređaja.

Liang se nada da će ovim projektom pokazati kako gradovi mogu da koriste biljke u borbi protiv globalnog zagrevanja i da neutrališu pojavu da su urbane sredine toplije u odnosu na ruralne usled toplote koju proizvode industrijski, saobraćajni i građevinski sektor.

Prema saznanjima meteorologa, Singapur je u poslednjih 25 godina iskusio 10 najtoplijih godina u istoriji merenja, od kojih je čak osam zabeleženo tokom 21. veka. Istočnoazijski ekonomski tigar se, stoga, i koncentriše na inicijative koje će doprineti poboljšanju klime, jačanju zajedništva i obogaćivanju biodiverziteta i teži da postane grad-bašta – između ostalog, u zalivu niče solarno super-drveće i 1,5 miliona biljaka.

 Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti