Odbijena nominacija Fruške gore za listu svetske baštine UNESKO

Foto: Wikipedia/Lightstalker200

Šume Fruške gore nominovane su za UNESKO-vu listu svetske baštine, međutim nisu dobile zeleno svetlo jer nisu dostavljene informacije o njihovoj seči, kao ni o planu za njeno smanjenje.

“Zbog neadekvatnog upravljanja šumama u JP „Nacionalni park Fruška gora“, na koje je svoju saglasnost dao Pokrajinski zavod za zaštitu prirode još 2016. godine, a na koje već godinama ukazuju aktivisti,  propala je nominacija naših bukovih šuma za UNESKO listu svetske prirodne baštine”, navodi se na sajtu Udruženja za zaštitu šuma koje je partner Pokreta “Odbranimo šume Fruške gore”.

Kako kaže Dušan Beređi, aktivista “Odbranimo šume Fruške gore” u poslednjih godinu dana primećena je intenzivna seča šuma u blizini lokaliteta „Ravne“ i „Papratski do“, koji su nominovana za svetsku baštinu. 

“Nije problem samo seča, nego se tamo dešavaju intenizivni građevinski radovi rekonstrukcije vile Ravne. Kamioni, mešalice, ograđivanje prostora… Interesovalo nas je šta se dešava sa nominacijom bukovih šuma i otkrili smo da su se naši strahovi obistinili. Zbog prekomernih seča Srbija je izgubila istorijsku priliku da naše šume postanu deo Svetske baštine prirode”, dodaje Beređi.

U maju 2020. godine pet lokaliteta bukovim šumama u Srbiji nominovano za UNESKO-vu listu svetske prirodne baštine. U NP „Fruška gora“ – lokaliteti u režimu zaštite prvog stepena „Papratski do” i „Ravne”, u NP „Tara“ – lokaliteti „Zvezda” i „Klisura Rače” i u NP „Kopaonik“ – „Kozje stene. To je bio prvi pokušaj Srbije da neko prirodno dobro nominuje za ovu listu. Ova područja su označena kao deo prekograničnog dobra “Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”, zajedno sa bukovim šumama Albanije, Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Nemačke, Italije, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Španije i Ukrajine.

„Nominacije je značajna jer uvrštavanje naših bukovih šuma na UNESKO-vu listu pokazuje brigu države o sopstvenoj prirodnoj baštini, a ne može se zanemerati ni prestižni efekat u širem kontekstu. Najveći značaj je svakako ekološki efekat ovog vida nominacije i on je nemerljiv, jer čiste i mešovite šume bukve rastu jedino na evropskom kontinentu i najznačajniji su listopadni šumski ekosistem Evrope. Zaštita ovih šuma je ključna za očuvanje prirodnog nasleđa naše zemlje za buduće generacije”, ističe Beređi.

Kako se dalje navodi odbačena nominacija fruškogorskih lokaliteta je još jedan pokazatelj da u Nacionalnom parku “Fruška gora” imamo problem prekomernih seča i one su direktan ugrožavajući faktor za sve šume i šumske ekosistema, a evo sad imamo i potvrdu za bukove šume.

Dragana Arsić, aktivista “Odbranimo šume Fruške gore” objašnjava da oni već tri godine ukazuju na nesavesno gazdovanje šumama.

“Nažalost država Srbija u proteklih 10 godina nije pokazala političku volju da donese ni Strategiju zaštite prirode ni Strategiju razvoja šumarstva, pa je ova neuspešna nominacija najvrednijih Fruškogorskih bukovih šuma, samo posledica nebrige o prirodnim dobrima”, ističe Arsić.

Autori Dušan Beređi i Dragana Arsić

Izvor: Udruženje za zaštitu šuma

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti