Kriza biodiverziteta u fokusu obeležavanja Dana zaštite životne sredine

Obeležavanje Svetskog dana zaštite životne sredine ove godine će biti drugačije zbog pandemije koronavirusa. Aktivnosti i programi širom sveta, 5. juna, biće uglavnom onlajn karaktera.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)

Praksa sadnje drveća na Svetski dan zaštite životne sredine, ovog puta neće se održati ni u Indiji, gde je to uobičajena aktivnost 5. juna, kao ni u drugim delovima sveta. Ovogodišnje obeležavanje ovog važnog datuma je u smanjenom obimu i ograničeno je na onlajn seminare i diskusije u kojima učestvuju svi zainteresovani za ekologiju, među kojima su i predstavnici država, institucija, međunarodnih organizacija, nevladinog sektora.

Domaćini Svetskog dana zaštite životne sredine su Nemačka i Kolumbija. Ovogodišnja tema je briga o biodiverzitu koja je hitna i od životne važnosti.

„Nedavni događaji, od požara u Brazilu, Sjedinjenim Državama i u Australiji do najezde skakavaca širom Istočne Afrike, kao i globalna pandemija, demonstriraju zavisnost ljudi od okruženja i prirode“, saopšteno je iz Ujedinjenih nacija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1972. godine, na prvi dan Stokholmske konferencije o životnoj sredini, 5. jun utvrdila kao datum obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine.

„Obeležavanje ovog dtuma pruža nam priliku za širenje osvešćenosti i odgovornog ponašanja pojedinaca, preduzeća i zajednica u očuvanju i unapređenju životne sredine“, navodi se u UN-u.

Biodiverzitet kao nepresušna tema

Od najmanje parazitske bakterije koja živi u bešici primata do plavog kita – biodiverzitet se odnosi na ogromnu raznolikost života na planeti. Biodiverzitet je svuda – od hrane koju jedemo, do lekova koji su nam potrebni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sid Balachandran)

Čak 87 od 115 vodećih svetskih prehrambenih kultura zavisi od oprašivanja insekata ili životinja, što je doprinos poljoprivredi u vrednosti od 200 milijardi dolara godišnje. Između 50.000 i 70.000 biljnih vrsta sakuplja se za potrebe tradicionalne ili savremene medicine.

Biološka raznolikost pomaže i da se zaustave ili uspore efekti klimatskih promena, jer drveće i šume uklanjaju ugljen-dioksid i oslobađaju kiseonik u vazduh koji udišemo.

Ali, trenutno se nalazimo usred krize ove raznolikosti. Prošle godine je Međunarodna naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema utvrdila da je „milion vrsta ugroženo izumiranjem“.

Zaštita biološke raznolikosti od vitalnog je značaja za zdravlje i dobrobit ljudi. Toliko da je biodiverzitet tema za Svetski dan zaštite životne sredine 2020. godine. Kolumbija kao domaćin, jedna je od najvažnih tačaka diverziteta na svetu, u kojoj živi skoro deset odsto vrsta na planeti.

Uzroci gubitaka

Zagađenje, uključujući hemikalije i otpad, jedan je od ključnih pokretača globalnog gubitka biološke raznolikosti, utvrdili su u Međunarodnoj platformi o biodiverzitetu. Iako su hemikalije bitan deo našeg svakodnevnog života, možemo ograničiti njihov uticaj na biološku raznolikost kroz zakonske okvire koji se bave čitavim životnim ciklusom hemikalija i otpada. „Strateški pristup međunarodnom upravljanju hemikalijama“ promoviše razvoj pravnih i regulatornih okvira.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweldotio)

Osnovan 2006. godine, „Strateški pristup“ promoviše hemijsku bezbednost širom sveta. Radi sa vladama, industrijom, civilnim društvom i sistemom UN-a kako bi se pravilno upravljalo hemikalijama tokom njihovog potpunog „životnog ciklusa“, sa ciljem da se hemikalije proizvode i koriste na načine koji minimaliziraju štetne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Kolumbija, na primer, nedavno je počela sa primenom nacionalnih zakona koji poboljšavaju rukovanje hemikalijama i njihovu bezbednost.

„Globalni okviri politike poput Strateškog pristupa međunarodnim hemikalijama, koji rade sa više zainteresovanih strana i sektora da bi promovisali hemijsku bezbednost, su jedan od ključnih alata za zaštitu biodiverziteta od štetnih uticaja i zagađenja koji nastaju usled neosnovanog upravljanja hemikalijama i otpadom“, kaže Nalini Šarma, glavni koordinator Strateškog pristupa za međunarodno upravljanje hemikalijama.

Kada je u pitanju uticaj specifičnih hemikalija na biodiverzitet, on je obično „nevidljiv“, jer su dugoročni uticaji hemije složeni i teško ih je proučiti, pa ostaju u velikoj meri nepoznati.

Mali potezi pojedinaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Cole)

Dok svet preispituje svoje navike tokom aktuelne pandemije, evo nekoliko saveta o tome kako možete da zaštitite biodiverzitet od štetnog uticaja hemikalija i tako učestvujete u obeležavanju Dana zaštite životne sredine.

  • Izbegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu i pokušajte da ograničite njihovu potrošnju. Zagađenje morskih voda plastikom povećalo se deset puta od 1980. godine, ugrožavajući tako najmanje 267 životinjskih vrsta, uključujući 86 procenata morskih kornjača, 44 procenata morskih ptica i 43 procenata morskih sisara;
  • Pravilno upravljajte hemijskim otpadom. Ne bacajte ostatke od hemijskih proizvoda u odvod, već ih odlažite u skladu sa propisima;
  • Nemojte da koristite proizvode koji sadrže štetne hemikalije, toksične za oprašivače, kao što su pčele. Kontinuirana upotreba pesticida može drastično smanjiti populaciju insekata i mikroorganizama, stvarajući nekada i otpornost na pesticide što potom nepovoljno utiče i na odnos kao što je odnos u lancu ishrane kod životinja;
  • Neonikotinoidi, koji su među insekticidima koji se najviše koriste u svetu, mogu uticati na smanjenje broja matica.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti