Košer i zašto je PETA nahuškala Izrael protiv južnoameričkih kasapina? (VIDEO)

Zdravo svima!

Nadam se da ste čestitali praznik ženama oko sebe ali i da je ovo tek jedan od 365 dana u godini kada ih volite i poštujete.

Da li ste zainteresovani da ovog Osmog marta saznate nešto više o ishrani Jevreja i zašto se jedna organizacija za zaštitu životinja ustremila Izrael protiv mesara od kojih je uvozio meso?

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre 4 hiljade godina, iako okruženi mnogobožcima na području između reke Jordan i Sredozemnog mora, na Bliskom istoku, Jevreji su kreirali alternativni pogled na veru i osobinu „apsolutnog dobra“ revolucionarno pridali jednom bogu, umesto dotadašnjeg mnoštva koje je obožavala većina ljudi. Na taj način, stvorili su prvu monoteističku religiju usmerenu ka Jahveu.

Jevrejska religioznost ispoljava se u poslušnosti prema „božanskom zakonu“ zapisanom u „Starom zavetu“, zbirci verskih i pravnih propisa i starih mitova. Njime se, između ostalog, reguliše ishrana.

„…Ovo je zakon za zveri i za ptice, i za sve životinje što se miču po vodi, i za svaku dušu živu, koja puže po zemlji. Da se raspoznaje nečisto od čistog, i životinja koja se jede od životinje koja se ne jede.“ (Levitski zakonik, 11)

Za proizvode koji ispunjavaju propisane zahteve i koji se pripremaju na odgovarajući način, tradicionalno se upotrebljava naziv košer (odgovarajući, ispravan, pogodan). Pojam tref, s druge strane, označava zabranjenu hranu, tj. one namirnice koje se, zbog neusaglašenosti sa jevrejskim verskim zakonima, ne smeju unositi. Uvreženo je shvatanje da košer hrana spada u poseban skup jela. To nije istina! Jelo iz bilo koje kuhinje može biti košer ukoliko su ispoštovani svi standardi u procesu njegovog kuvanja. Radi se o posebnom načinu tretiranja namirnica, njihovoj obradi prilikom pripreme jela, kao i samom načinu konzumiranja.

Foto: Wikipedia/PretoriaTravel (obeležavanje košer hrane)

U okviru košer hrane izdvajaju se tri celine – mesna, mlečna i neutralna hrana.

U košer meso spada meso životinja koje imaju razdvojene papke i preživari su, poput teladi i ovaca, a od živine prihvatljive su kokoške, patke, guske i ćurke.

Mlečnu košer hranu čine namirnice proizvedene od mleka košer životinje (krava, ovca, koza) i koje pri tom ne sadrže ne-košer aditive.

Poslednju grupu, neutralnu košer hranu, parve, čine voće, povrće, žitarice i riba. Prema smernicama judaizma, ubiranje plodova dozvoljeno je jedino sa stabala starijih od tri godine. Izuzetno se vodi računa o tome da voće i povrće u sebi nema insekte i crve.

Danas ću se baviti problematikom prve, mesne celine (što ste mogli i da naslutite iz naslova i najave – nisam pominjala bunu protiv mlekara ili voćara).

PETA je organizacija koja se zalaže za etičko ophođenje prema životinjama pod sloganom „Životinje nam ne pripadaju da bismo ih jeli, oblačili, eksperimentisali na njima, koristili za zabavu ili ih mučili na bilo koji drugi način“.

Mete kampanja članova PETA su mnogi restorani, modne kuće, proizvođači kozmetike, laboratorije i cirkusi. Nisu se libili da napadnu ni NASA, nezavisnu američku agenciju za aeronautiku i istraživanje kosmosa, i američku vojsku. Neki od njihovih uspeha su da su Mekdonalds i KFC unapredili osnovno blagostanje životinja na farmama, a Avon prestao da testira kozmetiku na životinjama. Aktivisti tokom istraga i protesta pokazuju kreativnost, hrabrost, ali i svoja gola tela – pod sloganom „Radije goli, nego u krznu“ pojedinci su šetali Tokijom (Japan) u februaru 1992. druge kako bi bojkotovali sajam krznenih proizvoda.

Judaizam proklamuje da životinja, kako bi njeno meso bilo košer, mora da bude ubijena na način koji je, prema poimanju Jevreja, najmanje bolan po nju. Ritual klanja bi, prema uputama, trebalo da izvode posebno obučeni Jevreji-mesari, šočeti, tako da vrat svesne životinje bude prerezan jednim potezom oštrog alata, čalafa, kako bi na mestu ostala mrtva i ne bi patila u stanju polusvesti. Ona potom biva ostavljena naopačke da iskrvari. Nakon toga, šočet je pregleda kako bi utvrdio da je proces protekao u redu. Ukoliko nije, meso životinje nije košer.

Jedan od najbrutalnijih načina da se ubije životinja, s druge strane, je uz pomoć okova i dizalice. Žrtve vise s plafona, a ubod noža koji im zadaje njihov dželat ih uglavnom samo paralizuje, što im produžava agoniju na samrti. Ipak, on je izuzetno zastupljen u klanicama stoke širom sveta zato što je jeftin i brz. Za sat vremena ovim metodom može da bude ubijeno čak 90 krava. Jasno je da je on protivan pravilima ishrane jevrejstva. U nekoliko navrata, osuđen je i od strane verskih lica, ali nikada zvanično zabranjen za korišćenje u proizvodnji košer mesa van granica Izraela. Tokom 2008. godine glavni rabin izjavio je da okrutnost prema životinjama ne diskvalifikuje meso iz korišćenja u košer kuhinji.

Istraga PETA, sprovedena tokom 2016. godine u Paragvaju (Latinska Amerika), pokazala je kako u kasapnici, iz koje Izrael uvozi meso sa etiketom košer, životinje stradaju upravo „okovane i podignute“. Kao rezultat njihovih napora i raskrinkavanja surovosti ovog metoda, Izrael je 2017. godine zakonski odstranio upotrebu okova i dizalice iz klanica svih onih od kojih dobavlja košer meso. Morale su da se preorijentišu na humaniji metod ubijanja što je praksa koja je mnogo godina ranije bila uvedena u mesare u granicama Izraela.

Slika govori više od hiljadu reči, pa o slučaju mučenja u južnoameričkim klanicama, više možete da pogledate u sledećem videu.

Neću vas kao PETA pozvati da svi odreda postanete vegani, jer je i za mene samu to nemoguća misija, ali nemojmo uzimati životinje zdravo za gotovo i potrudimo se da burger iz Meka ponekad zamenimo porcijom povrća i pirinča iz kineskog restorana.

Drugi razlog za smanjenje unosa mesa je i taj da ćemo neposredno pomoći borbi protiv klimatskih promena. Možda će vas iznenaditi ali šnicle koje ste potencijalno pojeli za ručak ili one preukusne sarme koje su vam poslužili na slavi, mogle bi da budu veći problem za životnu sredinu od automobila ili autobusa kojim ste se dovezli u restoran ili kod svojih prijatelja. Prema proračunima naučnika samo tri svetske fabrike mesa, JBS (Brazil), Cargill (Amerika) i Tyson (Amerika) tokom 2016. godine ispustile su veću količinu gasova staklene bašte u odnosu na čitavu francusku naciju.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti