Koliko je zabrana na uvoz ruske nafte uticala na svetsko tržište

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Prošla su četiri dana otkako je stupila zabrana Evropske unije na uvoz ruske nafte. Ni Srbija više ne uvozi naftu iz Rusije preko naftovoda „Janaf“.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović rekao je za RTS da je cena nafte na svetskom tržištu, prema poslednjim informacijama, u padu i da, samim tim, ponuda u potpunosti zadovoljava potražnju, kao i da niko nije spreman da plati više od onoga što je trenutna kotacija.

,,To pokazuje samo da su same sankcije prevaziđene još pre nego što su stupile na snagu, odnosno, da su se tokovi sirove nafte prilagodili novonastalim okolnostima. Sve naftne kompanije su uveliko ugovorile kupovine svoje sirove nafte i za decembar, i za januar. Uvek se to radi terminskim ugovorima za narednih mesec, dva, tri, kako ko hoće i može’’, istakao je Mićović.

Naglasio je da su efekti sankcija nikakvi za tržište i da je Naftna industrija Srbije, koja dominantno snabdeva tržište Srbije, obezbedila dovoljne količine nafte za srpsko tržište.

Mićović je objasnio da Kina i SAD kao veliki potrošači derivata nafte promenom svoje potražnje i te kako može da utiče na kotaciju nafte.

,,Ta dva tržišta mogu da poremete i cenu globalnog tržišta svojom potražnjom. Zanimljivo je zaista da se dosta dugo spekuliše oko toga da li će Kina izaći iz nulte tolerancije kovid mera ili ne, odnosno, da li će se privreda Kine probuditi i povećati potražnju za naftom, ali izgleda da su zemlje OPEK-a, kao i ranije, potpuno dobro procenile kretanja kineske ekonomije, odnosno, nema veće potražnje iz pravca Kine, samim tim, nema ni poremećaja ravnoteže između ponude i potražnje’’, rekao je Mićović.

Pročitajte još:

„Ovakav način sankcija nikad dosad nije viđen“

Evropska unija, G7 i Australija su ograničile cenu ruske nafte koja se prevozi morem na 60 dolara po barelu, a OPEK tvrdi da neće povećavati svoje isporuke koje redukuje, jer smatra da bi to bila politička odluka, a ne odluka vođena ekonomskim interesima. Mićović je ocenio da takav način sankcija nikad dosad nije viđen i da su EU i G7 uvela ograničenja svojim kompanijama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

,,Ne mogu one da uvedu ograničenja kupcu iz neke treće zemlje i prodavcu iz Rusije, zato su uveli ograničenja, zapravo, svojim kompanijama koje se bave finansijama, transportom, brokerima, svima u lancu trgovine derivatima nafte ili naftom. Uveli su ograničenja i zabranili im uopšte da trguju naftom iz Rusije uz jedno izuzeće, a to je ako ta nafta nije više od 60 dolara po barelu’’, naveo je Mićović.

Naglasio je da će ceo mehanizam sprovođenja ograničenja biti zanimljiv zbog toga što su preterali sa zahtevima i da je Evropska unija morala da ostavi ozbiljan grejs period, pošto, svi brodovi koji su utovareni 5. decembra, mogu da se istovare 19. januara bilo gde u zemljama Evropske unije.

Tomislav Mićović je objasnio da, pošto se hrvatska luka Omiš nalazi u Evropskoj uniji, oni su dužni da sprovode sankcije prema bilo kome i ne mogu da prime naftu ukoliko je ruskog porekla.

,,NIS je obezbedio dovoljne količine sirove nafte drugog porekla i nje ima. Stalno se pominje oko toga da smo ranije uvozili ‘kirkuk’ naftu, to je iračka nafta koja se na brodove utovara u turskoj luci. Ima tu severnoafričkih nafti, ima bliskoistočne nafte, tako da bez ikakvog poremećaja ‘Janaf’ će pumpati do Srbije’’, rekao je Mićović.

Zbog čega 5. februara počinje rizik za Srbiju i celu Evropu

Na pitanje zbog čega 5. februara počinje rizik za Srbiju i celu Evropu, Mićović je odgovorio da ceo kontinent ima u ukupnoj potrošnji dizela ima značajan udeo ruskog dizela i da od tog datuma to više neće biti moguće.

,,To može da se nadoknadi na taj način što će evropske rafinerije povećati svoju preradu, ali ne mogu oni da povećaju svoju preradu i da dobiju samo jedan proizvod. Moraju da dobiju i sve druge proizvode. Jako je to sad i tehnološki i organizaciono zahtevno kako to nadoknaditi’’, istakao je Mićović.

Dodao je da će se računati na uvoz dizela iz drugih regiona sveta, ali i da tu nisu mogućnosti jednake kao kada je reč o sirovoj nafti, pošto nema dovoljno tankera, a komplikovanije je i skladištenje.

,,Mi u Srbiji nismo imali ruskog dizela toliko puno. Tu i tamo iz Konstance dolazio je ponekad, neki brod, ali ne značajno, ali će i Srbija osetiti problem jer će nedostatak u Evropi biti nadoknađen kada sa svih strana krene dizel ka tom tržištu, pa će tako biti i manjka dizela u našem okruženju’’, objasnio je Mićović.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti