Ko u Evropi ima najviše, a ko najmanje površina pod organskom poljoprivredom?

Foto-ilustracija: Unslash (Elaine Casap)

Organska poljoprivreda je sve više zastupljena u Evropskoj uniji, a regulisana je novim propisima koji se primenjuju od 1. januara 2022. godine.

Ukupne površine dostupne za ovu vrstu useva u Evropi tokom 2020. godine procenjene su na 14,7 miliona hektara, a obuhvataju sertifikovane i površine u procesu konverzije.

Čine 9,1 odsto ukupnih poljoprivrednih površina, prema podacima Eurostata.

Poslednji dostupni podaci iz 2019. pokazuju da je Austrija imala najveći udeo takvih površina i on se kretao do 25,3 odsto. Nju su sledile Estonija sa 22,4 i Švedska sa 20,3 odsto. Malta je zauzela poslednje mesto sa 0,6 odsto površina, a male površine imaju i Bugarska kao i Irska, tri odsto.

Podaci Međunarodne federacije pokreta organske poljoprivrede IFOAM za 2020. pokazuju da je Bosna i Hercegovina imala 86 organskih poljoprivrednika i 51 prerađivača, a na površine te vrste je otpadalo 2.000 ha. Hrvatska je imala nešto više od 5.150 takva poljoprivrednika i oko 390 prerađivača na 109.000 ha.

Srbija je te godine zabeležila skoro 440 poljoprivrednika i 101 prerađivača, na 19.000 ha dok je Crna Gora imala 423 organska proizvođača i 19 prerađivača, na 5.000 ha takvih površina.

Izvor: Agroklub

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti