Kakav vazduh udišemo?

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, samostalno ili u saradnji sa drugim organizacionim jedinicama Gradske uprave Grada Beograda, kontinuirano realizuje niz aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja, stoji u obaveštenju pomenutog sekretarijata. Inicijativa Ne davimo Beograd se ne slaže sa iznetim tvrdnjama. I baš kao i u svakoj polarizovanoj raspravi, i u ovoj dva doma zastupaju korenito različita stanovišta – dok jedan veruje da srpska prestonica na polju unapređenja stanja vazduha preduzima odgovarajuće korake, drugi dom u nestrpljenju poziva na uvođenje efikasnijih mera u budućnosti. Borba se posebno intenzivirala u prethodne dve nedelje tokom kojih su Beograđani udisali vazduh koji je, prema podacima aplikacije Air Visual, na trenutke bio i gori nego u Delhiju i Pekingu – svetskim gradovima nadaleko poznatim po prizoru gustog smoga i zaštitnih maski na licima prolaznika.

Foto: Wikipedia/Tonibeo

„Monitoring kvaliteta vazduha u lokalnoj mreži obavlja se prema Programu kvaliteta vazduha na teritoriji Beograda… Svi izveštaji o rezultatima merenja dostupni su na sajtu Grada Beograda, kako bi se valjano informisala javnost i doprinelo smanjenju negativnog efekta zagađenja vazduha na zdravlje ljudi. Tokom 2019. godine, u saradnji sa Gradskim zavodom za javno zdravlje Beograd, Sekretarijat za zaštitu životne sredine obezbedio je da se na zvaničnoj internet-stranici Grada Beograda postavi aplikacija pod nazivom Kvalitet vazduha. Na ovaj način građani mogu dobiti informaciju o stanju kvaliteta vazduha na satnom nivou, kao i preporuke za ponašanje u slučaju prekoračenja“, obaveštavaju nadležni gradski organi, dodajući da je, u skladu sa Strategijom pošumljavanja područja Beograda, Sekretarijat za zaštitu životne sredine pokrenuo niz akcija sadnje stabala koje su započele pošumljavanjem na Adi Ciganliji.

Ističu da je od 2011. godine sekretarijat pošumio više od 850 hektara šumskog zemljišta na teritoriji Beograda, sa više od 200.000 jednogodišnjih sadnica, 10 tona semena žira i više od 20.000 drvorednih sadnica i najavljuju sprovođenje sličnih podviga i u narednim godinama. Povećanje pošumljenosti Beograda će, prema njihovim planovima, uticati na podizanje kvaliteta životne sredine.

Ipak, članovi inicijative Ne davimo Beograd ne veruju da se problemu pristupa sa neophodnom ozbiljnošću i urgentnošću. Zahtevaju od gradonačelnika Zorana Radojičića i njegovog zamenika Gorana Vesića da se obrate Beograđanima i objasne šta će učiniti kako bi ih zaštitili od vazdušnog zagađenja. Kao jedan od njegovih uzroka, inicijativa je detektovala požar na deponiji u Vinči i iskoristila priliku da podseti javnost da vlasti na tom mestu planiraju izgradnju spalionice koja će dodatno povećati emisije štetnih materija.

„Koliko je situacija ozbiljna, govori nam i činjenica da je Evropska investiciona banka odbila da finansira projekat zato što je protivan standardima na koje se Srbija obavezala u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Ne samo da će nas ova spalionica trovati, već će građani Beograda za spaljivanje otpada platiti privatnoj kompaniji preko milijardu i sto miliona evra“, saopštava Ne davimo Beograd i apeluje da se ovaj i slični projekti obustave.

Aktivisti su pokrenuli i peticiju sa zahtevom za konkretne mere protiv zagađenja u našim gradovima. „Naše zdravlje, zdravlje naše dece i naših najmilijih, ugroženo je nebrigom i kontinuiranim igorisanjem upozorenja, merenja i analiza koja jasno govore da se radi o ozbiljnom problemu koji se neće sam od sebe rešiti“, upozoravaju, a ukoliko ste jednako zabrinuti poput njih možete da ih podržite OVDE.

Ne davimo Beograd gradu preporučuje:

1) radikalno poboljšanje javnog prevoza;

2) masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada;

3) promocija održive urbane mobilnosti;

4) prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije;

5) bolju kontrolu industrijskih zagađivača;

6) sistematsko praćenje i izveštavanje o zagađenju vazduha;

7) odustajanje od svih štetnih projekata koji će dodatno zatrovati vazduh naših gradova, poput izgradnje spalionice.

Zanimljivo je da su, prema saopštenju Sekretarijata za zaštitu životne sredine, mnoge od navedenih aktivnosti u toku ili se njihova implementacija planira. U objektima javne namene u nadležnosti Grada Beograda realizuje se Program gašenja kotlarnica. Do sada je 20 objekata, uglavnom škola, priključeno na sistem daljinskog grejanja. S ciljem smanjenja emisija štetnih materija u sektoru saobraćaja, s fokusom na vozila javnog prevoza, Beogradom kruži pet električnih autobusa, 90 autobusa koji ispunjavaju Euro 5/EEV standard emisije, kao i 12 mini-buseva za prevoz školske dece. Pored toga, nastavlja se i izgradnja biciklističkih staza i proširenje pešačkih zona.

Nakon velikih poplava 2014. godine, na delu stare deponije u Vinči, pojavila su se klizišta deponovanog otpada. „Zbog toga je Grad Beograd krajem 2018. godine započeo radove na izgradnji potporne građevine za stabilizaciju tog dela deponije koji su okončani u martu ove godine. Time se sprečava dalje nekotrolisano klizanja deponovanog otpada prema Dunavu“, hvali se Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Pročitali ste argumente obe strane. Na kraju ostaje samo pitanje – kakav vazduh udišemo?

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti