Jadransko-jonske luke kroz projekte do unapređivanje energetske efikasnosti

Foto: Tim PoWER projekta

Nakon Drugog svetskog rata luke Jadransko-jonskog regiona, kao i rečne luke u slivu Dunava, izgubile su svoju ulogu dinamičnih mesta komercijalne i kulturne razmene koju su imale u prošlosti. Izazovi koje je nametnuo ubrzani razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija praćen manjkom ulaganja, doprineo je tome da se luke nisu adekvatno pozicionirale u savremenom okruženju što je dovelo do nemogućnosti korišćenja njihovog punog potencijala.

U Srbiji, kroz koju Dunav protiče u dužini od 558 kilometara, postoje odlični preduslovi za razvoj vodnog saobraćaja koji su danas zanemareni. Ipak, ohrabruje činjenica da se u poslednje vreme određena sredstva iz evropskih fondova ulažu u razvoj luka, a jedna od inicijativa koju je podržala Evropska unija kroz transnacionalni program za Jadransko-jonski region je projekat „Luke kao pokretački mehanizam preduzetništva – PoWER”.

Pilot projekat PoWER odlikuje to što se njegova kompletna metodologija temelji na ideji koju je predložila Evropska parlamentarna istraživačka služba (EPRS), a koji je prvi put prilagođen za primenu u pomorskom sektoru i lučkim područjima. Cilj projekta je revalorizacija jadransko-jonskih luka i vraćanje istorijskih uloga koje su one nekad imale kao centralna mesta za razvoj i razmenu, ali prilagođenu zahtevima današnjice.

Luke predstavljaju veoma složene sisteme. U poređenju sa drugim saobraćajnim sistemima, luke su okarakterisane kao potencijalno veliki zagađivači životne sredine i kao takvi suočavaju se sa visokim troškovima održavanja uz neophodnost stalnog ulaganja u razvoj. To se može ilustrovati jednostavnim primerom. Prilikom istovara robe iz kamiona, za smanjenje emisije zagađujućih materija potrebno je samo ugasiti kamion. U slučaju broda, situacija je drugačija jer se brod ne može jednostavno ugasiti kako ne bi trošio gorivo i zagađivao vodu i vazduh. Takođe, ako je oštećena površina kolovoza koja otežava kretanje vozila, asfaltiranje predstavlja visok, ali prihvatljiv trošak. Međutim, ako je morsko ili rečno dno zagađeno, prečišćavanje korita iziskuje mnogo veće troškove i dodatno angažovanje ljudskih resursa praćeno dugoročnim planovima za ulaganje. Svaka vrsta intervencije na lučkoj infrastrukturi uzrokuje značajne troškove, ali kako vreme prolazi, infrastruktura propada usled neodržavanja te troškovi intervencije proporcionalno rastu. Usled propadanja infrastrukture, smanjuje se i ekonomska vrednost lučkih područja, stvarajući tako začarani krug.

Foto: Tim PoWER projekta

Kao odgovor na izazove sa kojima se luke susreću u svom svakodnevnom funkcionisanju, projekat PoWER razvija i testira metodologiju za pokretanje inovacija u lučkim oblastima kao odgovor na trenutno identifikovane potrebe. Projekat podržava razvoj luka i njihov promenu u inovacione centre (Innovation Hubs), odnosno mesta na kojima se inovacije kreiraju i aktiviraju. Ovaj proces okuplja brojne zainteresovane strane uključene u lučki „lanac snabdevanja”, a koji zahteva unapređivanje saradnje na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se postigli kako vertikalni tako i horizontalni ciljevi predloženih inovacija. Projekat se trenutno sprovodi u 6 pilot luka (Bari, Brčko, Drač, Igumenica, Ravena i Rijeka), a glavna tema je unapređivanje njihove energetske efikasnosti.

Rezultati projekta biće vidljivi po njegovom završetku kada se očekuje sprovođenje aktivnosti i strategija koje su tokom projekta predlagali lokalni donosioci odluka. Okosnicu projekta čini rešavanje problema nedovoljne energetske efikasnosti sa kojima se većina luka Jadransko-jonske regije susreće, a krajnji cilj projekta je da ponudi metodologiju za rešavanje ovog gorućeg problema.

Projekat PoWER je podržan u sklopu Prvog poziva za podnošenje predloga projekata ADRION Interreg V-B, transnacionalnog programa koji se finansira iz sredstava Evropskog fonda za regionalni razvoj i Instrumenta za pretpristupnu pomoć – IPA II.

Priredio: Tim projekta PoWER iz fonda „Evropski poslovi” A

Tekst je objavljen u poslednjem broju Magazina Energetskog portala „Zeleni izumi“, decembar 2019. – februar 2020.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti