Hrvatska i Italija proglasiće ekskluzivne ekonomske zone na Jadranu

Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska i Italija postigle su dogovor o proglašenju ekskluzivnih ekonomskih zona na Jadranu (EEZ) i ta odluka, sa kojom je saglasna i Slovenija, trebalo bi da bude formalizovana nakon sastanka predstavnika tri zemlje u januaru 2021. godine.

Vlada Hrvatske donela je predlog o proglašenju EEZ 14. decembra, a hrvatski parlament bi o njemu trebalo da glasa na vanrednoj sednici 17. decembra.

Ministar inostranih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je u razgovoru sa slovenskim i italijanskim kolegom „postignuto razumevanje“ da će Hrvatska i Italija proglasiti svoje EEZ nakon trilateralnog susreta u januaru iduće godine.

On je precizirao da će na tom sastanku biti reči i o jačanju saradnje na području Jadran, sa ciljem njegove ekološke zaštite i upravljanja plavom ekonomijom.

Grlić Radman je ranije o proglašenju EEZ obavestio i Savet ministara EU i susedne države, a o tome je govorio i na onlajn konferenciji Mediteranski dijalog, prenla je agencija Hina.

Šef hrvatske diplomatije je naglasio da je proglašenje EEZ u skladu sa pomorskim zakonikom, Konvencijom UN o pravu mora i zakonodavstvom EU, i da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države „ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Petronel Potlog)

Grlić Radman je ocenio da je EEZ bolja varijanta od Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), koji je Hrvatska proglasila 2003. godine, i da on predstavlja uredniji pristup regulisanju odnosa između priobalnih država.

„To je, ja bih rekao, jedna vrsta nadogradnje. Konvencija UN o pravu mora podstiče na to, 120 država u svetu je proglasilo EEZ. To je zapravo uredniji pristup regulisanju odnosa između obalnih država“, rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare posle sednice vlade.

On je precizirao da EEZ, u odnosu na postojeći ZERP donosi dva nova prava – izgradnju veštačkih ostrva i korišćenje snage mora, vetra i morskih struja.

Državna sekretarka u ministarstvu inostranih poslova Andreja Metelko-Zgombić rekla je da 2003. godine nije bila praksa imati proglašeni EEZ u Sredozemlju. Podsetila je da je tada Francuska imala ekološki pojas, Španija ribolovni pojas, a Hrvatska je tada proglasila ZERP.

„Kako smo tada već bili svesni da idemo prema EU, želeli smo tada kopirati upravo praksu koju su imale druge države članice u Sredozemlju“, rekla je Metelko-Zgombić, a saopštilo hrvatsko ministarstvo.

Istakla je da je sada cilj i ideja da se zaista zaštiti Jadran, a da Jadran u ovom trenutku sa italijanske strane nije zaštićen. „Taj deo je još uvek u režimu otvorenog mora, tako da ribarice i trećih država mogu dolaziti s te strane i tu obavljati ribolov„, rekla je Metelko-Zgombić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Goldstein)

Ministarka poljoprivrede Marija Vučković je na sednici vlade rekla da će EEZ dodatno unaprediti već „duboku, pa u poslednje vreme i izvrsnu suradnju sa Italijom“ po pitanju ribarskih flota i upravljanja resursima.

Slovenački premijer Janez Janša potvrdio je da je proteklog vikenda „u svetlu dobrosusedskih odnosa“ sa premijerima Hrvatske i Italije Andrejem Plenkovićem i Đuzepeom Konteom razgovarao o nameri njihovih zemalja da proglase svoje ekonomske zone u Jadranskom moru.

On je rekao i da će o toj temi 19. decembra u Veneciji ponovo razgovarati šefovi diplomatija tri zemlje.

Janša je konsultacije sa Zagrebom i Rimom o EEZ predstavio kao uspeh svoje vlade, istovremeno odbacujući tvrdnje opozicije da će proglašenjem ekskluzivne zone Slovenija ostati bez izlaza na otvoreno more.

„Ova je vlada postigla to da Italija i Hrvatska i nas pozovu u te razgovore. To je bila stvar njihove dobre volje. To smo postigli upravo zbog ugleda ove vlade“, odgovorio je Janša na kritike poslanika.

Slovenački mediji podsećaju da se Slovenija 2003. godine odlučno protivila odluci Hrvatske da proglasi ZERP na Jadranu, i da je Ljubljana nakon pritisaka, a u saradnji s tadašnjom Vladom Italije, izdejstvovala da se ZERP ne primjenjuje na ribare i brodove iz zemalja EU.

Izvor: Euractiv.rs/Beta

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti