Budućnost gradnje nebodera dovedena u pitanje

Foto Ilustracija: Pixabay

Iako se visoke zgrade i dalje širom sveta smatraju veoma poželjnim, njihova budućnost je pod znakom pitanja zbog velikih ekoloških uticaja na okruženje tokom njihove izgradnje ali i održavanja.

Tim Snelson, iz konsultantske kuće Arup, rekao je za ovomesečno izdanje Domusa da izgradnja svakog prosečnog nebodera (iznad 150 m visine) ima bar dvostruko veću emisiju ugljenika od desetospratnice iste ukupne površine. Ova tvrdnja izazvala je rasprave i pokrenula pitanje da li su nam neboderi zaista toliko potrebni u budućnosti i da li je njihova izgradnja zaista vredna dodatnog zagađenja, prenosi The Guardian.

Govoreći o resursima potrebnim za izgradnju visokih zgrada i o njihovoj strukturi, one su svakako zahtevnije od nižih objekata iste površine. Tako je na primer potrebno više armature i betonu u temeljima kako bi se zadržala konstruktivna stabilnost objekata. Takođe, tu je ogromna količina energije potrebna za hlađenje i grejanje, kao i za pokretanje liftova na veće visine.

Ipak, visoke zgrade i dalje „prolaze“ u svetu pod tvrdnjom da doprinose očuvanju životne sredine, pod čim se misli na manju zauzetost parcele, te se ističe da tako što više ljudi živi na maloj površini, a ostatak prostora može da se koristi za saobraćajnice ili uređenje zelenih površina. Naravno, u ovome ima dosta istine, ali bi ipak trebalo izvagati različite faktore.

Sa druge strane postavlja se pitanje zašto bi u vremenu kada se govori o povezivanju sa prirodom, neko želeo da živi u visokim objektima gde do svog stana mora doći preko uobičajeno hladnih lobija, potom dugom vožnjom liftom i još duže hodnike. Zatim ga čeka konfekcijski stan, neretko bez terase, koji je lišen kontakta s prirodom. Dobri pogledi prodaju stanove, a za neke su dovoljno vredni eliminisanja nekih drugih vrsta komfora.

Bogaćenje odabranih

U međuvremenu, neboderi se i dalje širom sveta masovno grade. Prema godišnjem istraživanju organizacije New London Architecture u Londonu se trenutno nalazi 525 objekata sa 20 ili više spratova u procesu izgradnje ili dobijanja dozvola.

Više na Gradnja.rs

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti