Borba protiv posledica klimatskih promena tema Okruglog stola u organizaciji UPES-a

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Prvi Okrugli sto u organizaciji Udurženja za pravo energetike Srbije (UPES) pod nazivom „Klimatske promene i energetika“ održan je u utorak u formi veb konferencije.

Panelisti su se saglasili da je tema borbe protiv posledica klimatskih promena višedimenzionalna i da dotiče sve segmente društva, države, privrede i svakog pojedinca.

Otvarajući konferenciju Simon Ilse, direktor kancelarije u Beogradu „Hajnrih Bel“, istakao je da je borba protiv klimatskih promena postala deo svake aktivnosti usmerene na održivost i da je važan dalji rad na podzakonskim aktima Zakona o klimatskim promenama.

Naglašavajući važnost dijaloga u oblasti klimatskih promena Branislava Lepotić Kovačević, predsednica UPES-a, najavila je da će se UPES kontinuirano i sveobuhvatno baviti balansom između klimatskih promena i potreba za energijom i energetskom sigurnošću.

Miloš Kuzman, potpredsednik UPES-a, je u kratkim crtama prikazao Zakon o klimatskim promenama i rekao da je Srbija veoma značajna za evropski prostor i borbu protiv zagađenja vazduha, kao i da od Kine možemo preuzeti važna iskustva iz prakse u borbi sa posledicama klimatskih promena.

Kuzman je podsetio i da je ovo prvi sistemski zakon koji se bavi klimatskim promenama i koji nam dozvoljava da se ozbiljno pozabavimo smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Međutim, potpredsednik UPES-a je naglasio i da novi zakon nema jasnih kaznenih odredbi za one koji ga se ne budu pridržavali, što ostavlja prostor za dalju duskusiju i njegovo unapređenje u budućnosti.

Gordana Petković, stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine, objasnila je efekte ovog zakona na društvo, državne institucije i učesnike prilikom njegove primene u praksi.

Petković je rekla da su rokovi za sprovođenja mera dugi i da je to razumljivo s obzirom na široki opseg samog Zakona o klimatskim promenama.

Aleksandar Kovačević, savetnik grupe 15 za energetiku Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, je ukazao na značajne materijalne efekte klimatskih promena, njiihov diverzitet i potrebu za novim pravnim okvirom kojim bi se podržale održive investicije u oblasti energetike i podsetio da će Srbija krajem godine, na klimatskom samitu COP 26 (pod pokroviteljstvom UN), u Glazgovu, predstaviti svoje buduće klimatske planove.

Foto-ilustracija: Unsplash (Harrison Moore)

Profesorka pravnog fakulteta u Beogradu, Mirjana Drenovak, govorila je o ljudskim pravima i značaju istih u oblasti životne sredine i klime, a potom je predstavila i dosadašnje aktivnosti međunarodnih i nacionalnih sudova u ovoj oblasti. Pomenula je kako se sve više maloletnih građana interesuje za klimatske promene i čak pokreće postupke pred sudovima i na taj način pokušavaju da se izbore za što svetliju budućnost planete Zemlje.

Danijela Isailović, menadžer Udruženja obovljivi izvori energije Srbija (OIE Srbija) rekla je da je značaj većeg korišćenja zelene energije u borbi protiv klimatskih promena veliki, kao i da je evidentna politička i društvena volja da se poveća posvećenost zaštiti životne sredine i u energetskom sektoru kroz korišćenje obnovljivih izvora energije.

Isailović je podsetila da je samo dan pre, ministar finansija Srbije Siniša Mali, potpisao ugovore za dva zajma ukupne vrednosti 234,6 miliona evra: Programski zajam za javne politike za klimatske promene i Zajam za projekat modernizacije železničkog sektora u Srbiji primenom višefaznog programskog pristupa.
oba sporazuma tiču se životne sredine i deo su „Zelene agende“ i Srbije i EU.

Prvi sporazum odnosi se na pogramski zajm za javne politike za klimatske promene u vrednosti od 132,6 miliona evra, od čega Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) daje 82,6 miliona evra, a Francuskom agencija za razvoj (AFD) 50 miliona evra.

Na samom kraju govorila je Irina Kustova, istraživač CEPS-a (Centre for European Policy Studies) iz Brisela, koja je ovom prilikom istakla značaj i efekte Evropskog Zelenog dogovora, kao i o odjecima koji je imao ovaj dokument u međunarodnim odnosima. Posebno je naglasila koja su očekivanje primene Zelenog dogovora, uz efekte i podrške koje su namenjene državama Zapadnog Balkana, a time i Srbiji.

Okrugli sto su podržali Fondacija „Hajnrih Bel“ i Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, a nakon velikog interesovanja javnosti i brojnih pitanja koja su usledila nakon izlaganja učesnika, UPES je najavio da će organizovati slične događaje u budućnosti kako bi povezali sve zainteresovane aktere i činioce u obasti energetike i klimatskih promena.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti