Za koga su obavezne eko takse u Crnoj Gori?

Foto: Wikipedia/Solumija

Naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine u Pljevljima plaćaće Rudnik uglja, Elektroprivreda (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro, koji crpe najviše prirodnih resursa te opštine, saopštila je generalna direktorka Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.

Ona je agenciji Mina rekla da je donošenjem Odluke o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine Vlada odlučila da sa Opštinom i građanima Pljevalja odgovorno učestvuje u rešavanju dugoročnog ekološkog problema.

„Ova Odluka je zasnovana na vrhovnom principu za rešavanje ekoloških problema, a to je princip „zagađivač plaća“ koji prepoznaju evropski propisi, i koji je ugrađen i u krovni zakon u ovoj oblasti u Crnoj Gori, Zakon o životnoj sredini“, navela je Vojinović.

Shodno tom principu, kako je kazala, zagađivač je odgovoran za zagađivanje i štetu nanetu životnoj sredini i dužan je da nadoknadi štetu i snosi troškove njenog otklanjanja.

Vojinović je podsjetila da je Zakon o životnoj sredini dao mogućnost lokalnim samoupravama da, uz prethodnu saglasnost Vlade, mogu propisati naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, u zavisnosti od svojih potreba i specifičnih uslova.

„U protekle dve godine smo odgovorno razmatrali adekvatan modalitet ove naknade kako bi on bio prilagođen specifičnostima i prirodi zagađenja ove lokalne sredine, ali i primeren ekonomskoj snazi privrednih subjekata na koje se odnosi“, rekla je Vojinović.

Prema njenim rečima, specifičnost sredine u Pljevljima su otpadne materije koje su nastale kao posledica proizvodnje električne energije, eksploatacije uglja i rude cinka i olova, a koje izazivaju ili mogu izazivati povećanu zagađenost vazduha i površinskih i podzemnih voda, kao i degradaciju i zagađenost zemljišta, nagomilavanje industrijskog i opasnog otpada, pogoršavanje zdravlja stanovništva, uništavanje flore i faune.

„S tim u vezi, došlo se do optimalnog rešenja prema kojem će obveznici plaćanja naknade biti pravna lica koja obavljaju aktivnosti na teritoriji opštine Pljevlja u oblasti proizvodnje energije i ekstraktivne industrije, a to su: Rudnik uglja, Elektroprivreda (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro“, saopštila je Vojinović.

Kako je kazala, pažljivim izborom obveznika plaćanja naknade, shodno principu “pravičnosti”, identifikovane su delatnosti koje crpe najviše prirodnih resursa Pljevalja.

„Posebno je važno da obveznici plaćanja naknade veliki sistemi, jer se vodilo računa da se zaštite mala i srednja preduzeća“, istakla je Vojinović.

Naknada za ta pravna lica utvrđena je u iznosu od 1,7 odsto ostvarenog prihoda na godišnjem nivou od prodaje sirovine, poluproizvoda i proizvoda.

„Prihodi budžeta opštine Pljevlja na osnovu ove naknade treba svake godine da iznose od 2,5 do 3 miliona eura, što je značajan izvor finansiranja koji će se koristiti namenski za sanaciju posledica eksploatacije prirodnih resursa i ostalih vidova devastacije, ali i za dalje unapređivanje i zaštitu životne sredine“, naglasila je Vojinović.

Prema njenim rečima, donošenjem ove Odluke Vlada je poslala nedvosmislenu i jasnu poruku da je njeno opredeljenje održiv razvoj koji znači odgovoran odnos prema životnoj sredini i valorizaciju prirodnih resursa u skladu sa najvišim ekološkim standardima.

Vojinović je dodala da se Vlada duži niz godina bavi stvaranjem uslova za rešavanje nagomilanih i složenih ekoloških problema u Pljevljima.

„Cilj tih napora je da se u pljevaljskoj opštini stvore bezbedni uslovi za javno zdravlje i životnu sredinu, jer su Pljevlja po prirodnim resursima najbogatija opština u Crnoj Gori, ali istovremeno i grad koji ima status ugrožene životne sredine“, rekla je Vojinović.

Prema njenim rečima, na godišnjem nivou prekomerno zagađenje vazduha se u Pljevljima beleži preko 100 dana, a godišnje koncentracije suspendovanih čestica gotovo su dvostruko veće nego u ostalim opštinama.

Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler

„Vezišnica i Ćehotina predstavljaju najzagađenije vodene tokove u Crnoj Gori. Zbog toga danas građani Pljevalja nemaju onaj kvalitet života koji bi trebalo da bude u srazmeri sa resursima kojima raspolažu“, navela je Vojinović.

Ona je rekla da je Vlada preduzela mere na sanaciji stanja životne sredine u Pljevljima i podsetila na to da su u toku i aktivnosti na remedijaciji dve crne ekološke tačke na teritoriji opštine Pljevlja – odlagalište pepela i šljake „Maljevac“ i flotaciono jalovište olova i cinka Gradac.

Vojinović je kazala da će do kraja juna 2020. godine u remedijaciju te die lokacije biti uloženo više od 11 miliona evra.

Izvor: RTCG

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti