Za Bosnu bez smeća

Fotografija: ljubaznošću Safeta Kubata

Safet Kubat iz Zenice već duže od 12 godina bavi se raznim vrstama aktivizma, ali i ozbiljnim na-učnim metodama rešavanja različitih društveno-ekoloških problema. Dugo je u njemu gorela želja da se pozbavi rešavanjem problema životne sredine, da praktično primeni znanje koje ima i mobiliše zajednicu. Jer, čvrsto je uveren da je besmisleno govoriti o EU ili NATO integracijama, a da se nismo rešili smeća, i to smeća u negovoj najopširnijoj formi. Tako je početkom 2020. pokrenuo FB grupu Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena koja sad već broji 53.000 članova i postala je pre-poznatljiv fenomen i faktor.

EP: Kako ste došli na ideju da pokrenete ovu grupu na Fejsbuku?

Safet Kubat: Dugo vremena tinja u meni želja za rešavanjem otpada, divljih deponija, i na kraju krajeva, Bosna bez smeća, jer boli me to. Iskustva sa Zapada nas uče da se otpad tretira kao resurs. Recimo, Švedska koja se greje na otpad, kupuje otpad iz Norveške. Drugo, tu je i ljubav prema pojednim delovima BiH, ljubav prema rekama, prema Uni. Ipak, jedan događaj je bio inicijalna kapisla. Dok smo jednom prilikom mapirali divlje deponije u Zavidovićima, pokušavajući da nateramo nadležne da rade svoj posao, pored nas je naišao čovek sa punim kolicima smeća, prošao je pored kontejnera za smeće, i otišao uz brdo nekih 100 metara, kozjom stazom u šumu, da bi istresao smeće. I vratio se sav srećan, kao da je doživeo neko olakšanje. Pitam ga ja: Pa, ljudino valja li to? Kaže on meni: Mojoj sreći nema kraja kakvo sam olakšanje osetio. Ostao sam zatečen i dugo razmišljao o tom događaju. Kad sam ga pitao zna li šta je učinio prirodi, koliko je zagadio šumu i vodu koju i sam pije, gledao me je zbunjeno. Naravno, morao sam da ga prijavim, ali ni danas ne znam da li je sankcionisan ili nije, ali to je već drugi problem. I onda sam kreirao grupu, bez opterećenja brojnošću, ali u nameri da budemo vidljivi i imamo neki alat za rešavanje ekoloških problema.

EP:  Ko vas sve podržava, kakve su povratne reakcije?

Fotografija: ljubaznošću Safeta Kubata

Safet Kubat:  Što se tiče podrške, naša grupa je i po tome specifična. Ne primamo ni od koga nikakve donacije, niti radimo bilo kakve komercijalne programe ili prihvatamo sponzorstva. Sve u cilju da bi grupa zadržala autonomiju pokreta, što uveliko i postajemo. Naša najveća snaga su građani aktivisti, kao novi vid aktivizma, koji ne dolazi sa strane tipičnog civilnog sektora. Ovde moram spomenuti i podršku medija, koji su mahom na našoj strani i podržavaju naše eko aktivnosti. A povratne reakcije su fenomenalne i one ponajviše dolaze od građana, što nam daje snagu, ali povećava odgovornost. Jer, građani su ipak željni pravih društvenih promena i rešavanja problema, a ne samo puste priče. Aktivisti zavrnu rukave i rade, bez puno filozofije. I to je rezultiralo sa više od 2.500 različitih akcija čišćenja.

EP:  Grupa ima sve više pratilaca koji virtuelno podržavaju vaš rad i ono za šta se zalažete. Kakva je stvarna situacija kada se izađe na teren?

Safet Kubat: Da naša grupa nije samo mesto za puko komentarisanje i objavljivanje članaka, navešću neke brojke koje će najbolje dati odgovor na vaše pitanje. Između ostalog, izdvajam 2.560 akcija čišćenja na raznim lokalitetima, više od 60.000 zasađenih stabala, kao i više od 55.000 ribe u akcijama poribljavanja reka i pritoka. Prijavili smo inspekciji više od 500 zagađivača, od građana do firmi, a tu su i brojne peticije, protesti, predlozi izmena zakona i aktivno učešće u javnim raspravama. Snimili smo više od 10.000 video-priloga i objavili 22.000 postova u grupi koji imaju više od 450 miliona pregleda. Pomenuću i veliku ekoakciju u Zenici kada smo za samo nekoliko sati izveli na ulice više od 850 ekoloških aktivista, prikupili oko 30 tona smeća i postavili 12 velikih tabli sa eko-porukama.

Intervju vodila: Milena Maglovski

 Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti