Tragično odumiranje – polovina Velikog koralnog grebena mrtva

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathalie Hurova)

Polovina korala na Velikom koralnom grebenu uginula je u proteklih 25 godina, upozoravaju naučnici i objašnjavaju da klimatske promene nezaustaustavljivo uništavaju džinovski podvodni ekosistem.

Veće vrste, poput granastih korala, najviše su pogođene i skoro su nestale sa severnog dela grebena.

„Skoro da su potpuno nestali. Ima ih od 80 do 90 odsto manje nego pre 25 godina. Veliki korali svojim pukotinama prave zaklon za ribe i druge životinje, pa njihov gubitak drastično menja čitav ekosistem“, objašnjava koautor istraživanja profesor Teri Hjuz sa Univerziteta „Džejms Kuk“.

Osim izuzetne ekološke, prirodne i naučne vrednosti, 2.300 kilometara dugačak greben donosio je Australiji 4 milijarde dolara od turizma godišnje.

Pogubno izbeljivanje

Hjuz ističe za AFP da su korali bili najviše pogođeni masovnim izbeljivanjima koja su se desila u dva navrata 2016. i 2017. godine. Zbog promena uslova i stresa, korali gube alge zooksantele, koje se na njima skupljaju i koje im daju boju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko se uslovi poboljšaju, korali mogu da se oporave i alge da se vrate, ali taj proces može da traje decenijama.

Studija iz 2019. godine utvrdila je da se oštećene koralne kolonije teško oporavljaju zato što je većina odraslih korala uginula.

„Živahna populacija korala ima milione malih korala, kao i veliki broj odraslih jedinki koje proizvode najveći deo larvi. Otpornost grebena je narušena jer ima mnogo manje velikih, odraslih korala“, ističe vođa istraživanja doktor Endi Dicel.

A tu su cikloni i morske zvezde…

Povrh dugoročnog zagrevanja okeana i izbeljivanja, Veliki koralni greben pogodilo je nekoliko jakih ciklona i dve najezde bodljikavih morskih zvezda.

Uobičajeno, bodljikave morske zvezde se smatraju prirodnim delom ekosistema, ali kada povremene najezde mogu da dovedu do ogromnog gubitka korala.

Nagli porast u njihovoj populaciji spada u najdestruktivnije poremećaje tropskih koralnih grebena i može dovesti do potpunog uništenja velikog broja kolonija.

Poslednjim istraživanjem utvrđena je šteta masovnih izbeljivanja 2016. i 2017. godine, a šteta od ovogodišnjeg, koje je bilo najraširenije izbeljivanje ikada zabeleženo, tek treba da se proceni.

Foto-ilustracija: Pixabay

Veliki koralni greben više nikada neće biti isti

Hjuz kaže da on i njegove kolege smatraju da će korali nastaviti da odumiru ukoliko države ne ispoštuju Pariski klimatski dogovor i zadrže rast prosečne globalne temperature ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predinsutrijski nivo.

„Potrebno je oko 15 godina za oporavak brzorastućih vrsta, pa su šanse da im damo dovoljno vremena između narednih izbeljivanja gotovo nepostojeće, zato što temperatura nastavlja da raste“, upozorava Hjuz.

Ukoliko se temperatura stabilizuje kasnije tokom 21. veka, stručnjaci se nadaju da će korali biti u stanju da oporave.

Ipak, naučnici smatraju da, čak i ako se to desi, Veliki koralni greben nikada neće uspeti da se u potpunosti oporavi i bude toliko raznovrstan kakav je bio pre 30 godina.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti