Rio Tinto: Postrojenje za preradu litijuma počinje da radi 2026. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Postrojenje za preradu jadarita, rude koja sadrži litijum, počeće sa radom najverovatnije 2026. godine, a u Srbiju će stići krajem 2021. ili početkom 2022. godine, rečeno je na redovnom vebinaru rudarske kompanije Rio Tinto.

Njeni predstavnici kažu kako im je cilj da poboljšaju život ljudi koji stanuju blizu planiranog rudnika u dolini reke Jadar, kao i da donesu ekonomsku korist Srbiji i njenim građanima.

U okviru procesa prerade jadarita vršiće se njegovo odvajanje od otpadnih stena i manje korisnih sirovina i tada će se u sigurnim uslovima koristiti reagensi, objašnjava direktorka kompanije Rio Sava Exploration, Vesna Prodanović u preradi koristiti reagensi.

Rio Sava Exploration je inače u vlasništvu Rio Tinta, jedne od najvećih rudarskih kompanija na svetu. Ona u okolini Loznice, u okviru svog Projekta Jadar planira da eksploatiše rudu jadarit i da iz nje izdvaja litijum-karbonat, natrijum-sulfat i bornu kiselinu, kao gotove proizvode.

Litijum se kasnije koristi za proizvodnju električnih baterija, koje će biti sve više tražene u budućnosti kada krene šira upotreba električnih vozila.

Osnova za tehnološki proces prerade jadarita bila su, kako objašnajva direktorka Rio Save su testiranja u pogonu u Kaliforniji, gde je ispitano 30 tona te rude. Tennologija je kasnije usavršavana u centru za istraživanje u Banduri, odnosno u australijskom gradu Melburnu.

„Urađena su poboljšanja da taj proces bude stabilan, bezbedan, efikasan. Ispitano preko pet hiljada delova industrijske opreme. Planirano je da se krajem ove ili početkom sledeće godine to postrojenje preseli u Srbiju, oni neće funkcionisati dok ne krene proizvodnja 2026. godine“, dodaje Prodanovićeva.

Prema njenim rečima, u vezi sa tim procesom pojavila su se brojna nagađanja. Međutim, iako je taj proces inovativan, njegovi koriaci postoje svuda u svetu, a sama oprema nije nešto što nije poznato i što se pravi samo za Projekat Jadar.

Dodala je da kompanija garantuje bezbednost postrojenja u proizvodnji pomenutih gotovih proizvoda, kao i da se kompanija trudi da sve bude transparentno i moderno u proizvodnji, jer to nikada to nije skrivala: „Postoji uticaj na životnu sredinu, ali biće sve bezbedno“, naglasila je i ovoga puta Vesna Prodanović.

Inženjer prerade minerala iz Rio Tinta, Vejn Sentens iz Australije rekao je da će se u proizvodnji koristiti voda, gas i električna energija. On je objasnio da je proces proizvodnje jednistven zbog jedinstvene prirode jadarita.

„Ne postoji nijedan drugi pogon za preradu koji bi mogli da koristimo. Dve stotine ljudi će stalno raditi kako bi sve bezbedno funkcionisalo u postrojenju. Nakon puštanja pogona, biće potrebno 36 meseci da bi sve radilo punim kapacitetom“, kaže Sentens.

Dodaje da je svrha pogona, da se odvoji najveći deo vrednog dela jadarita, drobljenjem, kao i klasifikacijom veličine čestica rude. Napominje da ruda neće prolaziti kroz proces flotacije, jer se taj proces neće primenjivati u dolini Jadra.

„Tehnologija koja će se primenjivati omogućava smanjenje otpada za 30 odsto. Otpad će se prebacivati u sušaru gde će se delimično sušiti. Voda će se reciklirati tokom procesa proizvodnje, kako bi se smanjila njena potrošnja. Oko 99 odsto sumporne kiseline se iskoristi u reakcijama, ne postoji sumporna kiselina koja je ostatak“, tvrdi predstavnik Rio Tinta.

Na pitanje zašto meštani koji žive u naseljima blizu kojih je planirana izgradnja rudnika ne prisustvuju sastancima koje organizuje Rio Tinto, Vesna Prodanović kaže da se održavaju redovni sastanci sa predstavnicima tamošnjih mesnih zajednica.

Kaže i da postoji jedan deo meštana i novoformiranih organizacija koji ne učestvuje na tim sastancima, koje je pozvala da se priključe dijalogu: „Najiskrenije i najotovorenije pozivamo na dijalog“, poručuje direktorka Rio Save koja je naglasila da kompanija želi da unapredi život meštana u dolini Jadra ulaganjem u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo.

Aleksandar Jovović, sa Mašinskog fakulteta u Beogradu kaže da će eksploatacija jadarita u Srbiji biti predmet prekogranične kontrole prema Arhuskoj konvenciji. Prema njegovom mišljenju, to garantuje jedan visok nivo kvaliteta Projekta Jadar.

Marijanti Babić, direktorka pravne službe za borate i litijume u Rio Tintu napominje da će proces proizvodnje litijuma biti u Srbiji. Podseća da se litijum do sada najčešće prerađivao u Kini, ali da se većina zemalja sada trudi da zadrži lanac vrednosti u tom procesu proizvodnje.

„Dalja prerada u zemlji omogućava otvaranje novih radnih mesta, da se angažuje što više domaćih kompanija. Efektivno će se plaćati veća naknada za rudnu rentu, na osnovu prihoda od prodaje finalnih proizvoda, koji na tržištu imaju mnogo veću vrednost od njihovih koncentrata“, dodala je između ostalog Babićeva.

Prema njenim rečima, o ekonomskim efektima na sledećem redovnom sastanku koji će organizovati Rio Tinto. Predstavnici te kompanije napominju da će se u svom poslovanju pridržavati pravila koja nalažu evropski i međunarodni standardi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Rio Tinto je 2004. u okolini Loznice istraživao minerale bora, pa je tada otkriven mineral koji nije bio poznat i koji je 2007. godine klasifikovan i nazvan jadarit. U kompaniji napominju da će tokom izgradnje rudnika biti angažovan veliki broj renomiranih i odgovornih podizvođača. Rio Tinto je inače za potrebe projekta Jadar izdvojila  2,4 milijarde dolara.

Protiv rudnika Rio Tinta bore se brojne ekološke organizacije u Srbiji, koje tvrde da će ta kompanija doneti samo probleme i zagađenje. Pokret Odbranimo reke Stare Planine (ORSP) najavio je protest protiv Rio Tinta, koji bi trebalo da se održi 11. septembra. Putem video snimka građane je na taj protest pozvala poznata glumica Svetlana Bojković.

Predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti pre nekoliko meseci tražili su da se preispita Projekat Jadar, a neki od njih su mu se i otvoreno suprotstavili, tvrdeći da Srbiji donosi samo štetu. Vlada Srbije je sa druge strane sa Rio Tintom najavila strateško partnerstvo.

Izvor: Nova Ekonomija

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti