Nuklearna energija i Evropa – ko je protiv zelene etikete

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija dala je zeleno svetlo za ulaganja u nuklearnu energiju, ali oko ovog pitanja i dalje postoje velike podele u EU.

Da li je rešenje za energetsku krizu i klimatske promene – nukelarna energija? U nekim evropskim zemljama misle da jeste, u drugim su oštro protiv. Evropska komisija dala je zeleno svetlo za ulaganja u nuklearnu energiju, ali oko ovog pitanja i dalje postoje velike podele u EU.

Posle meseci oklevanja, odluka je pala: određene investicije u projekte nuklearne energije i gasa dobiće zelenu etiketu, uz stroge uslove i kao prelazna mera – za koju u EK kažu da je neophodna da bi se postigla klimatska neutralnost do 2020.

„Danas smo odlučili da gas i nuklearna energija mogu da daju doprinos u teškoj tranziciji ka klimatskoj neutralnosti. Postavili smo stroge uslove za uključivanje ovih izvora u taksonomiju, sa jasnim ograničenjima i rokovima za zatvaranje. Sistem stimuliše naprednu tehnologiju i bezbednost nuklearne tehnologije, a kad je reč o gasu, ograničava emisije u atmosferu“, kaže Meriad Mekginis, evropska komesarka za finansijsku stabilnost i finansijske usluge.

Cilj taksonomije je da usmeri i do 340 milijardi evra privatnih investicija u zelene i održive izvore energije. Nove gasne elektrane biće smatrane takvim do 2035. godine, pod uslovom da zamene elektrane na ugalj. Nova nuklearna postrojenja moguće su do 2045, uz pojačanu bezbednost odlaganja otpada.

Ali Austrija, Luksemburg i druge zemlje žestoko se protive zelenoj etiketi za nuklearnu energiju i najavljuju tužbu Evropskom sudu pravde, ako mera stupi na snagu.

S druge strane, francuski predsednik Makron objavio je planove za izgradnju novih nuklearnih elektrana, kako bi se postigao cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine – 56 aktivnih nuklearnih reaktora trenutno obezbeđuje dve trećine električne energije u Francuskoj.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti