Kako teče odvikavanje od uglja u susednim zemljama – II deo

Photo-illustration: Pixabay –

Nakon što smo objavili dokle su na svom putu odvikavanja od uglja stige Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, vreme je da se pozabavimo i ostalim zemljama iz regiona.

Slovenija, Severna Makedonija i Albanija takođe se nalaze pod imperativom da što pre zamene ugalj obnovljivim izvorima energije, a koliko brzo i efikasno će svaka od ovih zemalja sprovesti tranziciju u velikoj meri zavisi od ekonomskog statusa i geografskog položaja.

 Slovenija

Usvajanjem dugoročne klimatske strategije Slovenija je sebi postavlja jasan cilj postizanja ugljenične neutralnosti do 2050. godine.

Postizanje ovog cilja zahtevaće promenu navika ljudi, transformaciju i modernizaciju ekonomije i, pre svega, ulaganje u razvoj obnovljivih izvora energije, navodi se na sajtu Vlade Republike Slovenije.

Nastojanjem da se Slovenija oslovodi ugljenika, potreba za električnom energijom će se povećati u narednim godinama. Razlog tome je i elektrifikacija područja koja danas u velikoj meri zavise od upotrebe fosilnih goriva, pre svega transport i grejanje.

Uz veću potrošnju i istovremeno napuštanje fosilnih goriva, Slovenija će morati da uvozi čistu električnu energiju ili da radi na izgradnjom novih, ekološki prihvatljivih elektrana. Zahvaljujući prirodnim resursima, hidroenergija ima veliki potencijal u Sloveniji, što, uzimajući u obzir zaštitu prirode, omogućava dekarbonizaciju, veću energetsku pouzdanost, zelene poslove i skladan regionalni razvoj.

Iskorišćavanjem vodnog potencijala srednje Save u budućnosti će se obezbediti upotreba ekološki prihvatljivih obnovljivih izvora energije koji mogu efikasno smanjiti emisiju gasova staklene bašte.

Severna Makedonija

Budući da je Severna Makedonija jedana od zemalja protiv koje je Energetska zajedica pokrenula postupak zbog nepoštovanja ograničenja propisanih NERP-om (Nacionalni plan za smanjenje emisija), ova država odlučila je da napravi izvesne korake kako bi se smanjila emisija štetnih gasova.

Kako se navodi na sajtu „Elektrani“ Severne Makedonije (ESM), velika proizvodnja električne energije postignuta je u termoelektranama na ugalj u poslednjih deset godina, što je iznad predviđenih količina, a ovo se posebno odnosi na REK Bitolj.

Stopa rasta proizvodnje iz termoelektrana rezultat je povećanog iskorišćenja kapaciteta rudnika uglja i povećane pogonske spremnosti postrojenja i zaposlenih.

Ipak, da bi se Severna Makedonija okrenula čistijim izvorima energije, potpisani su Memorandumi o saradnji u oblasti energetike sa Republikom Grčkom. Radi se na obezbeđivanju kapaciteta za prirodni gas – terminalu za tečni prirodni gas Aleksandropolis i na realizaciji Elektrani gasne elektrane, rekao je premijer Zoran Zaev.

On je dodao da će Severna Makedonija biti deo projekta izgradnje terminala za tečni prirodni gas na 17 km od Aleksandropolisa za skladištenje i gasifikaciju tečnog prirodnog gasa, kapaciteta preko 5,5 milijardi kubnih metara.

„Procenjena investicija u gasnu elektranu iznosi više od 380 miliona eura. U investiciji u gasni terminal planirano je učešće od 10 odsto u vrednosti od 370 miliona eura, uz podršku EU. U planu je otvaranje benzinskog terminala i benzinske pumpe do 2023. godine. Naše učešće u izgradnji terminala za tečni prirodni gas u blizini Aleksandropolisa u Grčkoj stvoriće priliku za trajno i stabilno snabdevanje prirodnim gasom odakle će se gas distribuirati i širem regionu”, dodao je Zaev.

Takođe, državna elektroprivreda “Elektrani” Severne Makedonije (ESM) planira da do kraja godine osmisli i započne obračunavanje cene emisije ugljen-dioksida (CO2) iz svojih termoelektrana.

Cena ugljenika biće uračunata u sve investivione odluke, a njen iznos biće određen na osnovu tržišne cene u okviru Sistema za trgovanje emisijama Evropske unije.

Albanija

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gücklhorn), 

Kako se navodi se na sajtu Our World in Data, Albanija, gotovo u potpunosti zavisi od hidroenergije za snabdevanje električnom energijom, a čak 90 odsto električne energije potiče iz ovog izvora.

Ovo joj daje veliku prednost u dekarbonizaciji svog elektroenergetskog sektora, premda je ovaj obnovljivi izvor izuzetno osetljiv na klimatske promene pa Albanija mora da uvozi veliku količinu električne energije.

Takođe, ova država poseduje elektranu na gas i  naftu od 98 Mw na Valoni, koju finansiraju Svetska banka, EBRD i EIB, ali ova elektrana nikada nije radila zbog tehničkih kvarova.

Ipak, energija koju Albanija uvozi uglavnom ne potiče iz obnovljivih izvora jer se čak 60 odsto uvezene energije dobija sagorevanjem fosilnih goriva.

Iako Albanija, kao pretežno planinska zemlja, ima veliki potencijal za korišćenje energije vetra, nijedna vetroelektrana još uvek nije kompletirana. Kada je u pitanju solarna energija, samo jedan odsto dobijene energije potiče iz ovog izvora, a za sada se u Albaniji nalazi sedam solarnih elektrana.

Pročitajte kakva je situacija sa napištanjem eksploatacije uglja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ovde.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti