Da li su klimatske promene „krive“ za nagli porast napada ajkula u Australiji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ajkule su, do sada, u 2020. godini usmrtile čak sedam osoba, što je najveći broj smrtnih slučajeva u poslednjih 86 godina (od 1934. godine).

Samo pet godina ranije, 1929. godine, devet osoba umrlo je u napadima ajkula, što je bila „najcrnja“ godina otkako se radi statistika.

Naučnici razmatraju da li sve učestaliji napadi imaju veze sa meteorološkim fenomenom La Ninjo, koji je hladnija verzija poznatijeg El Ninja.

Moguće je da su ajkule postale agresivnije zbog niskih temperatura u centralnom Pacifiku, zbog čega sada traže plen po priobalnim delovima. One inače love na dnu, ali ih je promena temperature možda gurnula ka hladnijoj površini.

Prošle nedelje policija u Zapadnoj Australiji odustala je od potrage za telom Endrjua Šarpa (52), nakon što su nađeni delovi njegovog tela, kao i daska za surfovanje. Prema svedočenju njegovih prijatelja, napad je bio totalno neočekivan.

Važnije od broja napada je način na koji su ajkule napadale plivače. Kada dođe do većeg broj ugriza, jasno je da je namera ajkule da ubije, ne radi se više o ujedu iz „radoznalosti“. Najčešće ajkula žrtvu napada ugrize za natkolenicu ili deo stomaka gde su ključne arterije i vitalni organi.

Na stranu klimatske promene, postoje i drugi faktori.

Foto-ilustracija: Pixabay

Razloga za veći broj ajkula, a samim tim i povećan broj napada, može biti i migracija lososa, koji je omiljeni plen bele ajkule. Zbog vetara i struje losos i druge ribe okupljaju se u velikim jatima bliže obali u većoj meri nego što je to inače slučaj.

Ajkule idu za plenom, vrlo jednostavno.

Savremena tehnologija, poboljšana medicinska pomoć i brze reakcije službi za spašavanje u vanrednim situacijama dovode do značajnog smanjenja stope smrtnosti od napada ajkula zbog čega je ovogodišnji skok „prava anomalija“.

Poslednjih godina bilo je nekoliko slučajeva gde je žrtva spašena jer se baš u tom trenutku u blizini nalazio medicinski radnik koji je pomogao da se slučaj ne završi tragedijom.

Takođe, moramo biti svesni da ljudi ove godine provode više vremena u vodi zbog uslova rada kod kuće uzrokovanog pandemijom koronavirusa, a tu je i znatno povećana temperatura poslednjih meseci u Australiji.

Jovana Canić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti